U tijeku su izbori za novi saziv Europskog parlamenta na kojima sudjeluju predstavnici nacionalnih stranaka sa svojim kandidatima, a Hrvatska na njima sudjeluje po drugi put
Birači diljem Europske unije imaju priliku izaći na izbore kako bi izabrali zastupnike koji će ih zastupati u Europskom parlamentu sljedećih pet godina, ali odaziv na ove izbore u silaznom je trendu još od početka prve ankete prije četrdeset godina.
Postoje brojni razlozi zašto je to tako, a jedan od njih je i složenost načina na koji stvari u Bruxellesu funkcioniraju, što otežava razumijevanje cijelog procesa.
Naime, europski izbori su zapravo mješavina različitih sustava s izrazito nepovezanim pristupom i postoje razlike među državama članicama o pravima i načinima sudjelovanja.
U nekim zemljama, poput Nizozemske, Velike Britanije i Irske, izbori su već održani, dok će većina drugih zemalja, uključujući i Hrvatsku, svoje eurozastupnike birati danas.
Kako se biraju zastupnici u Europskom parlamentu
Postoji nekoliko različitih sustava glasovanja koji se koriste diljem Europske unije, ali svaki od njih je neki oblik proporcionalne zastupljenosti, gdje stranke dobivaju mjesta u odnosu na broj glasova koje dobiju.
Postoje zatvorene liste gdje neki glasuju za stranke koje su odabrale fiksni popis kandidata koji će se pojaviti na glasačkom listiću. Broj zastupnika izabranih u Europski parlament proporcionalan je njihovom udjelu u glasovima sve dok prelazi minimalni prag, a najčešće je to 5%. Stoga, ako stranka X kojoj je dodijeljeno 10 zastupnika dobije 30 posto glasova u zemlji, dobila bi tri zastupnika u Europskom parlamentu, a prvo se biraju kandidati koji se nalaze na vrhu popisa.
U zemljama koje imaju otvorene liste birači biraju stranku ili navode tko je njihov omiljeni kandidat. Za razliku od zatvorene ili fiksne liste, ovo omogućava biračima da promijene redoslijed stranačkih lista i utječu na to tko je prvi izabran. Skupini zemalja u kojima se zastupnici biraju na ovakav način pripada i Hrvatska.
Postoji i jedan prenosivi glas, gdje birači biraju onoliko kandidata koliko žele i broje po želji. Brojevi onima koji računaju govore da trebaju prenijeti glas bilo kojeg kandidata koji je prošao prag za izbor ili koji nema šanse za pobjedu. Dakle, kada pobjednički kandidat dobije dovoljan broj glasova, svi dodatni glasački listići na kojima je on naveden kao prvi izbor se zanemaruju, a umjesto toga se računaju druge preferencije.
Što rade zastupnici u Europskom parlamentu
U nekim zemljama, poput Italije, zastupnici Europskog parlamenta izabrani su da predstavljaju pojedine regije te zemlje, dok u drugima imaju cijelu zemlju kao izbornu jedinicu (Njemačka). Služe petogodišnji mandat (2019.-2024.), a broj zastupnika koji svaka zemlja dobiva proporcionalan je broju stanovnika.
Njemačka, koja je najnaseljenija, dobit će 96 zastupnika za svojih 82,8 milijuna ljudi, dok će malena Malta s 475 000 tisuća ljudi dobiti samo šest zastupnika.
Europski zastupnici donose zakone EU-a i odobravaju proračun s Europskim vijećem, koje je sačinjeno od šefova država svake zemlje.
Iako zastupnici u Europskom parlamentu zastupaju pojedine zemlje ili regije, u parlamentu sjede u transnacionalnim skupinama prema političkoj ideologiji. Članovi Europskog parlamenta također pomažu u odabiru predsjednika Europske komisije, državne službe Europske unije.
Svaka od europskih političkih stranaka ima nositelja liste za dužnost predsjednika Europske komisije, a politička grupacija koja nakon izbora dobije najviše glasova zatražit će tu dužnost. Međutim, predloženi kandidat za predsjednika Europske komisije prvo mora dobiti potporu Europskog vijeća i većine zastupnika Europskog parlamenta.
Kako će Brexit utjecati na izbore
Europska unija je u travnju pristala na produženje Brexita do kraja listopada, pod uvjetom da Velika Britanija sudjeluje na europskim izborima – osim u slučaju da se sporazum o povlačenju postigne prije 23. svibnja, što se nije dogodilo.
Britanska vlada je zbog nedostatka vremena da se odobri sporazum o izlasku, čak i ako ga parlament odobri, pristala sudjelovati na izborima. Britanska premijerka Theresa May i dalje se nada kako će se sporazum donijeti prije ljeta, a u tom slučaju britanski zastupnici neće preuzeti svoja mjesta u Europskom parlamentu.
To bi dovelo do nove raspodjele mjesta jer bi se broj zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeći mandat smanjio na 705, u usporedbi s dosadašnjih 751.
Smanjenjem bi se ostavilo prostora za moguća buduća proširenja EU-a, dok bi se ostatak mjesta Velike Britanije raspodijelio među drugim državama. Od toga bi najviše koristi imale Francuska i Španjolska, koje bi obje imale pet dodatnih članova.
Izvor: Euronews
