II. izborna jedinica se nerijetko naziva hrvatskom Floridom, upravo zbog svojeg dosadašnjeg presudnog značenja u ostvarivanju izborne pobjede
Tko pobijedi u II. izbornoj jedinici, pobjeđuje na izborima i u konačnici formira vladu. Nepisano je to pravilo hrvatske politike.
Činjenica jest da razlika u ovoj jedinici (koja obuhvaća Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku i sjeveroistočni dio Zagrebačke županije uz jedan dio Grada Zagreba kao Dubravu i Sesvete) po običaju bude izrazito mala između dvije prvoplasirane opcije te da od izbora do izbora biračka podrška leti od HDZ-a prema SDP-u i obratno.
II. izborna jedinica se nerijetko naziva hrvatskom Floridom, upravo zbog svojeg dosadašnjeg presudnog značenja u ostvarivanju izborne pobjede. Naime, upravo američki predsjednički kandidati koji su u posljednjim izbornim ciklusima osvajali Floridu postajali su američkim predsjednicima, nerijetko s tek nekoliko stotina glasova razlike (op.a. izbori Bush-Gore). Naravno, izborni sustav SAD-a (većinski) i Hrvatske (razmjerni) su neusporedivi, ali zanimljiva je poveznica u značaju, kako Floride, tako i II. jedinice, za ukupan izborni rezultat.
Na ovim izborima II. izborna jedinica ponijela je još jedan kolokvijalni naziv. Često ju se naziva „skupinom smrti“. Za očekivati je da se taj izraz koristi u nogometnom smislu zbog toga što su kandidati u toj jedinici sve sami „teškaši“, a ne zato jer birače u kampanji obilaze obučeni u crnu kukuljicu s velikom kosom. Pitanje je kakvu bi takva odjeća poruku poslala (iako neke opcije identičnu poruku godinama šalju i bez crne kukuljice), ali što je još važnije, u ovim vrućim ljetnim danima tako obučeni kandidati zasigurno bi se „skuhali“.
Restart koalicija blagi je favorit ovog puta za osvajanje prvog mjesta u II. izbornoj jedinici, a samim time i najvećeg broja mandata, ponajviše zbog dosta velike gužve na desnici. Upravo zbog tog bratoubilačkog rata između Mosta, Domovinskog pokreta i HDZ-a kojeg se ne bi posramili niti Kain i Abel, profitirati bi mogla koalicija lijeve opcije (Restart) kojoj bi pomoć mogla doći iz Belgije. Ne radi se ovog puta o Plenkovićevom mezimcu Charles Michelu, već o Victoru D’Hondtu i njegovoj metodi raspodjele mandata.
Restartu pobjeda u II. izbornoj jedinici?
Listu Restarta predvodi Rajko Ostojić, potpredsjednik SDP-a. Posljednjih se dana o njemu dosta pričalo u javnom prostoru, s obzirom da je nakon kontakta sa zaraženom osobom otišao u samoizolaciju čime je, očekivano, pokupio određene simpatije birača, posebno u komparaciji s bahatim postupcima premijera Plenkovića koji je uporno odbijao otići u samoizolaciju.
Sve političke poene koje je Ostojić, opravdano, dobio kad se samoinicijativno povukao u samoizolaciju, izgubio je, također opravdano, već za tri dana kad se ponovno samoinicijativno vratio iz samoizolacije. Bila je ovo savršena prilika, ne samo za Ostojića, već i za SDP te cijelu Restart koaliciju, da pokažu kako ozbiljno shvaćaju COVID-19 te da maksimalno iskoriste društvene mreže za vođenje kampanje iz samoizolacije. Ni prvi ni zadnji put da je SDP propustio priliku koja im je, praktički, bila servirana na pladnju.
Inače, Restartova lista u II. izbornoj jedinici prilično je solidno složena s dosta zanimljivim kandidatima. Koaliciji se priključio i Damir Bajs, nekadašnji HSS-ovac, a danas nezavisni župan Bjelovarsko-bilogorske županije. Njegova popularnost zasigurno će dobro pomoći Restartu u toj županiji, ali i ostatku II. izborne jedinice.
Restart se okrenuo i uspješnim gradonačelnicima te jedinice pa su na listi SDP-ov Mišel Jakšić (Koprivnica) i HSS-ov Mario Rajn (Križevci). To bi se moglo pokazati presudnim u ostvarivanju pobjede u II. izbornoj jedinici zato jer birači nerijetko prepoznaju poznata lica iz svojih lokalnih sredina koja su se dokazala u lokalnoj/regionalnoj politici. Bajs, Jakšić i Rajn su, stoga, jake karte Restart koalicije koje im omogućuju da, i bez blefiranja, odnesu pobjedu.
Jandroković u lovu na – glasove?
Predsjednik Hrvatskog Sabora, Gordan Jandroković, prvi je na listi HDZ-a u II. izbornoj jedinici. Ovaj rođeni Bjelovarčanin pokušat će pomoći stranci u kojoj je glavni tajnik da ponovi rezultat iz 2016. godine kad je upravo HDZ pobijedio u II. jedinici te u konačnici formirao vladu (kako to obično biva nakon pobjede u II.). Je li Jandrokoviću podaren preteški zadatak (s obzirom da je na posljednjim izborima osvojio 808 glasova), pokazat će vrijeme, ali udarači s desna mogli bi mu itekako naštetiti.
HDZ-ovu listu „ojačao“ je u ovoj jedinici bjelovarski gradonačelnik i predsjednik HSLS-a Dario Hrebak. Zanimljivo je da je jedan od ključnih Hrebakovih političkih prioriteta uvođenje transparentnosti (kakvu je uveo u Bjelovaru) u prostor hrvatskih javnih politika, ali čudi onda zašto se odlučio otići na izbore s HDZ-om, dokazano najnetransparentnijom hrvatskom političkom strankom.
Na listi je i Miroslav Tuđman (2. mjesto), sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je ciljano postavljen kako bi privukao birače koji su sentimentalno vezani uz lik i djelo Franje Tuđmana. Braniteljsku populaciju pokušat će privući Ante Deur (4. mjesto), a na listi je i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman (5. mjesto), veliki prijatelj Mađarske i njihovih političara.
Škoro pobjegao u II. izbornu jedinicu
Miroslava Škoru očekivalo se u IV. izbornoj jedinici što je on odbacio uz napomenu da ne živi više u Osijeku i Slavoniji, već u Zagrebu. Tada je bilo logično da ćemo Miroslava Škoru vidjeti u I. izbornoj jedinici (u kojoj živi) kako se direktno suprotstavlja Davoru Bernardiću i Andreju Plenkoviću, no niti to se nije dogodilo. Škoro je tada izveo houdinijevski trik i potpuno neočekivano se pojavio u II. izbornoj jedinici.
Jasno je da je Škoro odlučio otići tamo gdje smatra da je sigurniji u to da će ući u Sabor, ali i tamo gdje misli da su mu protukandidati (prije svega s desnice) manje opasni, što Gordan Jandroković (popularni Njonjo) svakako jest (u odnosu na, recimo, Andreja Plenkovića). Ipak, Škoro se nadao da može u ovoj jedinici do 3 ili čak 4 mandata, ali stvari, izgleda, ne idu u tom smjeru.
Most predstavljaju Nino Raspudić i – Ante Cash?
Najznačajniji „kapitalac“ kojeg je Most predstavio jest Nino Raspudić. Tako, naime, govore Božo Petrov i Nikola Grmoja, a ako oni nešto kažu onda to mora biti istina. Čak i kad to što govore ne ovjere kod javnog bilježnika. Raspudić je, kao Hercegovac, ciljano u izbornu utrku poslan u II. izbornu jedinicu koja se često naziva i „hercegovačkom“ izbornom jedinicom s obzirom da u Dubravi i Sesvetama živi puno zagrebačkih Hercegovaca (ili hercegovačkih Zagrepčana).
Koliko će „Raspudić efekt“ pomoći Mostu da dođe do mandata, teško je do kraja u ovom trenutku prosuditi, ali činjenica jest da su i Raspudić i ostatak Mostovaca u zadnje vrijeme u javnost dospjeli zbog ne baš pretjerano simpatičnih izjava. Tako je veliku buru izazvala Raspudićeva izjava u Pressingu N1 televizije o zabrani abortusa silovanim ženama, ali i izjava repera Ante Casha (koji je na 14. mjestu liste u II. jedinici) o tome kako bi sinu da mu kaže da je homoseksualac poručio da – apstinira.
Velika borba među ostalima koji će vjerojatno ostati bez mandata
Listu Milana Bandića u II. izbornoj jedinici predvodi upravo Milan Bandić. Zagrebački gradonačelnik također „puca“ na „hercegovački bazen“ glasova koji mu je bezbroj puta donio pobjedu na izborima za gradonačelnika Zagreba. Ovog puta, čini se, politički put Milana Bandića (barem na nacionalnoj razini) mogao bi doći do svojeg kraja te mu sve relevantne ankete (a i predikcija Planet.hr-a) predviđaju ostanak ispod praga.
Bazen „hercegovačkih glasova“, o čemu je dosta pisao i govorio Krešimir Macan, u II. izbornoj jedinici mogao bi se pokazati premali uzmemo li u obzir broj pretendenata na njih. Njima se nadaju i Boro Nogalo (1. na listi koalicije Stranka s imenom i prezimenom/Pametno/Fokus), smijenjeni ravnatelj dječje bolnice Srebrnjak, te Ivan Lovrinović (1. na listi koalicije Dosta pljačke), profesor s Ekonomskog fakulteta, ali čini se da obojica, ipak, ostaju ispod praga.
Mandatu se nada lista Željka Lackovića (na kojoj je i Branko Hrg) čiji glavni argument je potpuna „autohtonost“, barem kad je II. izborna jedinica u pitanju jer svi kandidati s liste žive i djeluju na području te jedinice. Ipak, njihova je šansa za osvajanje mandata simbolična. Koaliciju oko platforme Možemo! u ovoj jedinici predstavlja glumac i aktivist Vilim Matula, ali su šanse ove koalicije u II. izbornoj jedinici najmanje od svih „zagrebačkih“ jedinica zbog nešto konzervativnijeg biračkog korpusa koji nije toliko sklon ljevici.
Raspodjela mandata
II. izborna jedinica vjerojatno je najnezahvalnija za davanje nekih predikcija kad su mandati u pitanju. Nekoliko postotnih poena razlike moglo bi u konačnici napraviti ogromnu razliku u broju osvojenih mandata. Restart koalicija trebala bi biti prva u ovoj jedinici i, za sada, računa na sigurnih 5 mandata, a niti 6. se ne čini daleko. Ipak, njihov je san 7 mandata što bi se, zapravo, i moglo dogoditi, ali puno toga se pritom mora posložiti.
HDZ ima osigurana 4 mandata, ali njihov konačni cilj je 6 mandata što iz ove perspektive djeluje nerealno. 5 mandata bi mogli ostvariti, ali također će ovisiti o uspjehu ostalih stranaka/koalicija. Domovinski pokret, kako sada stvari stoje, osvaja 2 mandata (iako bi mogli i pasti, ali i narasti za 1 mandat), a Most, iako pleše oko ruba izbornog praga, trebao bi ipak doći do 1. mandata za Ninu Raspudića.
Predikcija raspodjele mandata redakcije Planet.hr u II. izbornoj jedinici
Restart koalicija – 6
HDZ – 5
Domovinski pokret – 2
Most – 1
II. IZBORNA JEDINICA – ZBIRNA LISTA PRAVOVALJANIH LISTA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
II. IZBORNA JEDINICA – IZBORI ZA ZASTUPNIKE U HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
Pročitajte još…
