Europarlamentarac Davor Škrlec pojašnjava da Europska komisija prati što država (ne) radi i ako analiza u 2020. godini pokaže da nisu zadovoljeni ciljevi, slijedi tužba Europskom sudu
Hrvatska je u riziku od neispunjenja zadanog cilja odvajanja najmanje 50 posto otpada do 2020. godine, stoji u tzv. ranom upozorenju koje je stiglo iz Bruxellesa.
U Hrvatskoj se odvojeno sakuplja samo 27 posto korisnog otpada, a osim nas, dovoljno otpada ne odvajaju ni Bugarska, Cipar, Finska, Estonija, Grčka, Latvija, Mađarska, Malta, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska, piše Novi list.
Hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec upozorava da bi Hrvatska, ako ne ubrza, baš u vrijeme predsjedavanja EU-om mogla biti tužena Europskom sudu u Luxembourgu. Škrlec pojašnjava da Europska komisija prati što država (ne) radi i ako analiza u 2020. godini pokaže da nisu zadovoljeni ciljevi, slijedi tužba Europskom sudu.
Upozorenja Komisije
U ranom upozorenju komisije stoji da sakupljanje otpada za reciklažu u Hrvatskoj još uvijek nije učinkovito i da tek treba uvesti gospodarske poticaje za građane i općine. Jedna od zamjerki je i to da odlagališta otpada nemaju mosne vage kojima bi se bolje pratile količine odlaganog otpada.
Komisija preporučuje da bi proizvođači trebali osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju čija bi zadaća bila prikupljanje naknada i njihovo raspoređivanje općinama i gradovima.
Smatraju i da su novčane kazne za gradove i općine koji ne ispunjavaju ciljeve odvajanja trenutno preniske i da bi njihovo povećanje na represivniju razinu tijekom nekoliko godina bilo učinkovitije.
Bitan je i dio izvješća Komisije u kojem stoji kako se najveći dio sredstava iz fondova EU-a namijenjenih otpadu , umjesto za odvojeno sakupljanje otpada koji se može reciklirati, dodjeljuje regionalnim centrima za gospodarenje otpadom (CGO).
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike odgovaraju da se za razdoblje 2017.-2020. godine za izgradnju CGO-ova planira korištenje 30 posto ukupno procijenjenih financijskih sredstava za provedbu svih mjera uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom.
Pojašnjavaju da se u CGO-vima obrađuje samo miješani otpad koji je preostao nakon odvajanja otpada, a Škrlec ističe da je za Komisiju sporna zastarjela mehaničko-biološka tehnologija koju koriste centri, odnosno, centri bi prvenstveno trebali biti sortirnice u kojima će se odvajati koristan otpad.
Nadležno Ministarstvo – dio mjera je već ostvaren
Iz Ministarstva tvrde da je dio mjera koje Komisija predlaže već ostvaren, jer je izvješće Komisije bazirano na podacima iz ranijih godina. Kao primjer navode to da je uvedena poticajna naknada za svaku pojedinu općinu i grad, a njezin iznos ovisi o količini miješanog komunalnog otpada.
Što je količina miješanog komunalnog otpada manja, odnosno odvojeno sakupljanje veće, iznos poticajne naknade, ili bolje rečeno kazne, bit će manji.
Također navode da su u pripremi i pozivi za sufinanciranje nabavke spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnju kompostana i izgradnju sortirnica.
