Prave razmjere krize u Hrvatskoj tek očekujemo i mnogo se govori o prestanku isplata državne pomoći za plaće, upitnoj turističkoj sezoni ili novom valu epidemije koronavirusa, ali zanemareno je trenutno stanje s financijskim sredstvima iz EU fondova.
Mnoge investicije i radna mjesta upravo ovise o tome, a zadnje informacije koje donosi portal N1 govore o popriličnom kaosu. Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je državne vlasti kako veliki broj korisnika potpora iz Europskog socijalnog fonda dobiva obavijesti o uskrati isplate sredstava koja su im već ranije bila odobrena.
Kriza u Europskoj uniji
Korisnici potpora iz Europskog socijalnog fonda redom su javna tijela i institucije, a njihova djelatnost često je vezana uz osjetljive i marginalizirane društvene skupine. Bez novca mogle bi ostati ustanove poput dječjih vrtića ili udruga koje pružaju stručnu pomoć osobama s invaliditetom. Manjak sredstava osjetit će se na programima javnih tijela i udruga o kojima ovise razne skupine poput dugotrajno nezaposlenih žena ili osoba bez prihoda koje su imale šansu za besplatne prekvalifikacije na učilištima. Svi ti ljudi su nažalost zaboravljeni i izostanak isplate sredstava povlači za sobom i radna mjesta brojnih organizacija civilnog društva.
Sličnu krizu Europska unija još nije doživjela i možda još veći problem trenutno nastaje zbog manjka jedinstva oko pitanja zajedničkog zaduženja država članica. U zadnje vrijeme govori se o postojanju tri financijska instrumenta u Europskoj uniji koji mogu biti faktor stabilnosti: Europski stabilizacijski mehanizam stavlja na raspolaganje 240 milijardi eura, Europska investicijska banka osnovat će fond od 200 milijardi eura, a Europska komisija radi na utemeljenju fonda od 100 milijardi eura.
Spomenute velike cifre možda zvuče obećavajuće, ali razmišljanja kod država članica su različita. Devet država zalaže se za izdavanje euroobveznica, dok potpuno drugačije stajalište imaju Njemačka ili Nizozemska.
Postoje suprotstavljena stajališta o mogućnosti zajedničkog zaduživanja. Dio država smatra kako bi se jednakost u Europskoj uniji upravo očitovala u međusobnoj solidarnosti u teškim vremenima. Ostatak isključivo vidi pravedniju raspodjelu sredstava u pojedinačnim kreditima država kod kojih su uvijek otegotna okolnost strogi uvjeti.
Drugi problem predstavlja zajednička europska blagajna. Hoće li najpogođenije države poput Španjolske ili Italije i dalje morati ispunjavati kvotu tj. cifru koja im je određena za uplatu financijskih sredstava?
Predstavljene poteškoće odrazile su se i na Hrvatsku jer Europska unija danas nema potrebnog novca i mnoge isplate sredstava su jednostavno zaustavljene. Ono što još dodatno stvara otežane okolnosti je hrvatska birokracija. Uskrata sredstava iz Europskog socijalnog fonda uopće nije iskomunicirana na pravi način, a to je pokazatelj kako državna tijela ne rade dobro svoj posao kada se govori o europskim sredstvima. Država je jednostavno odlučila kako će korisnicima koji potražuju naknadu ugovorenih troškova iz Europskog socijalnog fonda isplatiti iznose između 30 i 40 tisuća kuna. Takvi iznosi, koji bi u nekim slučajevima trebali zamijeniti milijunske iznose, nisu dovoljni i izgledaju kao loše rješenje.
Hrvatski način upravljanja sredstvima
Pravi razlog ovakvog paušalnog rješenja nalazi se u činjenici što u Hrvatskoj postoje brojne nepravilnosti u korištenju EU sredstava. Javna je tajna da se EU sredstva često koriste za krpanje proračunskih rupa. Brojni su primjeri gradskih ili lokalnih proračuna kojima se upravlja na temelju potpune improvizacije pa se novci dobiveni za jednu namjenu koriste kako bi se podmirila potpuno druga namjena. Na taj način se i EU sredstva nerijetko koriste za plaćanje npr. troškova režija ili minusa na računu.
Javnost u tajne hrvatskog „snalaženja“ s EU fondovima nema transparentan uvid i uvijek se treba pitati kakvi su temelji za nedavnu uskratu sredstava tj. tko je već ranije mešetario s tim novcem.
Problemi korištenja EU sredstava nisu samo vezani uz podatke iz 2018. prema kojima je Hrvatska samo polovicu dostupnih EU sredstava iskoristila. Još veći problem je spori prolazak novca kroz institucije jer se njime po potrebi zatvaraju proračunske rupe i njegovi krajnji korisnici dugo čekaju na doznake sredstava na račun.
Netransparentno raspolaganje EU sredstvima i tromost javnih tijela doveli su nas u situaciju da je veliki broj projekata i radnih mjesta ugrožen i ne smijemo se izvlačiti na lošu financijsku sliku Europske unije. U narednom razdoblju još nas čeka suočavanje s mogućim penalima koji su nastali kao rezultat pogrešaka u postupcima javne nabave ili nepoštivanja ugovorenih obveza te javnost mora znati koje su buduće projekcije EU sredstava i financijske obveze Hrvatske prema Europskoj uniji.
Pročitajte još…
