EU izbori 2019: iznenađujuća raspodjela mandata u RH

Ruža Tomašić, Tonino Picula, Andrej Plenković
Flickr

Iako ovi izbori nisu donijeli neke značajne promjene na europskoj političkoj sceni (desnica je nešto ojačala i Zeleni su snažniji negoli prije 5 godina, ali to je poprilično zanemarivo), ne može se ne primijetiti da antieuropski sentiment jača, ali i da je sve prisutnija euroapatija.

Završili su izbori za Europski parlament, treći na kojima je sudjelovala i Hrvatska (drugi kao punopravna članica) te su rezultati, kako diljem Europe, tako i u Hrvatskoj, vrlo neočekivani. „Očekuj neočekivano“ mogla bi komotno postati krilaticom svih budućih EU izbora. Sve je krenulo još u četvrtak 23.05. kada su građani Nizozemske (uz one u UK) prvi izašli na birališta i donijeli Fransu Timmermansu i njegovim Laburistima neočekivanu pobjedu i 6 mandata u EU Parlamentu (prema anketama trebali su dobiti 3 ili 4). Izgleda da se ne kaže bez razloga da se „po jutru dan poznaje“ jer su upravo rezultati u Nizozemskoj dali uvertiru u to kako će se ovi izbori odvijati.

Ono što je trebao biti veliki uzlet populističkih opcija i krajnje desnice, pokazao se kao ništa više od solidnog izbornog rezultata

Sportskim rječnikom, dobro su startali, ali im je u finišu ponestalo snage za bolji plasman. Najviše se očekivalo od Europe nacija Marine le Pen i Mattea Salvinija. Analitičari su toj grupaciji predviđali i oko 80 mandata u Parlamentu EU, ali oni su podbacili te će imati „samo“ 58 mandata u idućem sazivu.

Jedino su Salvinijeva Italija i Francuska Marine le Pen opravdale očekivanja, no u ostalim državama stranke te grupacije izrazito su „razočarale“ te gotovo da ih niti nema na vidiku.

Ipak, nije sve tako crno za krajnju desnicu (iako oni preferiraju crnu boju pa možda nije riječ o najsretnijoj komparaciji). Orbanov FIDESZ osvojio je preko 50% glasova u Mađarskoj, Pravo i pravda su ponovno daleko najsnažnija opcija u Poljskoj, a stranka Brexit Nigela Faragea polučila je najbolji rezultat u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Njihov najveći problem jest taj što su svi oni raspršeni u različite europske političke grupacije i to čini njihovu eventualnu kooperaciju gotovo pa nemogućom tako da u ovom sazivu EP-a ne trebamo očekivati nikakve radikalne promjene, pogotovo zato što proeuropske grupacije (Pučani, Socijalisti, Liberali i Zeleni) imaju suverenu većinu te će vjerojatno oformiti veliku koaliciju u strahu od antieuropskih opcija.

U Hrvatskoj vrlo interesantno

U Hrvatskoj je na europske izbore ovog puta izašlo nešto više građana negoli prije pet godina (30% naspram 25%), ali i dalje je zainteresiranost građana za europsku problematiku na vrlo niskoj razini.

Na ovim su se izborima natjecale čak 33 liste što u konačnici znači da će veliki broj birača koji su dali glas opcijama koje nisu prešle „magični prag“ od 5% ostati nereprezentiran. U EP šaljemo po 4 zastupnika iz HDZ-a i iz SDP-a (SDP će čekati do razrješenja situacije s Brexitom da im se 4-ti mandat aktivira) te po jednog/u predstavnika/cu liste Hrvatskih suverenista (Ruža Tomašić), liste suca Kolakušića (sam sudac Kolakušić), liste Živog zida (Ivan Vilibor Sinčić koji će vjerojatno taj mandat prepustiti nekom drugome) te liste Amsterdamske koalicije (Valter Flego).

Zanimljivo je u izbornoj noći bilo pratiti reakcije svih aktera, od Bernardića sa suzama (radosnicama) u očima preko rezigniranog Plenkovića do razgaljenog društva u stožeru Suverenista. Plenkoviću se obilo o glavu sastavljanje liste anonimusa (čast izuzecima) na čelu s „baby face“ Resslerom, a Bernandiću se pak isplatilo što je SDP na izbore išao s provjerenim licima koja su se, između ostalih, dokazala i u Europskom parlamentu (Picula i Borzan).

Suverenisti su iznenađenje večeri, ali su građani očito prepoznali kvalitetan rad Ruže Tomašić u proteklom sazivu EP-a (ona je i dobila najviše preferencijalnih glasova od svih kandidata). Neočekivan je i rezultat suca Kolakušića čiji će budući politički put biti zanimljivo pratiti.

Slovenija: Janša bolji od Šareca

U Sloveniji je najviše glasova dobila lista bivšeg premijera Janeza Janše, koji je svojedobno služio zatvorsku kaznu nakon pravomoćne presude u aferi Patria. Socijaldemokrati (nekadašnja stranka sadašnjeg slovenskog predsjednika Boruta Pahora) su ostvarili drugi rezultat na izborima, a lista premijera Marjana Šareca izbore je završila na trećoj poziciji. U EP je još ušla demokršćanska stranka Nova Slovenija Mateja Tonina. Pretočeno u mandate, Janšinoj Slovenskoj demokratskoj stranci pripala su 3 mandata, Socijaldemokratima i Šarecu po 2, a Nova Slovenija je uzela 1.

Zanimljivo je da Janši nešto snažnija retorika prema migrantima i osjetniji zaokret udesno (približavanje Orbanu i po vrijednostima i po nastupu) nisu štetili, kao niti ogroman broja afera u čiju involviranost ga se optužuje.

Socijaldemokrati su nešto ojačali od posljednjih parlamentarnih izbora u Sloveniji, a premijer Šarec je nešto glasova izgubio, ali možemo konstatirati da je riječ o dvjema političkim opcijama koje su se ipak stabilizirale na, inače vrlo nestabilnoj, slovenskoj političkoj sceni.

Stranka Nova Slovenija pokazuje intenciju pomaka prema višim postocima, ali oni se otkad su osnovani kreću između 5 i 15% pa se s njima ne treba zalijetati.

Europa je u opasnosti?

Iako ovi izbori nisu donijeli neke značajne promjene na europskoj političkoj sceni (desnica je nešto ojačala i Zeleni su snažniji negoli prije 5 godina, ali to je poprilično zanemarivo), ne može se ne primijetiti da antieuropski sentiment jača, ali i da je sve prisutnija euroapatija. Takvoj situaciji zasigurno je kumovala i izrazito tehnokratska narav Europske unije koju se, često i s pravom, napada za nedostatak demokratičnosti.

Europska unija morala bi više osluškivati bilo vlastitih građana i težiti ka tome da se reformira ne odustajući pritom od svojih temeljnih vrijednosti na kojima je i zasnovana. Jer u suprotnom, na europskim izborima 2024. mogli bi komotno trijumfirati oni koji se zalažu za reformu Europske unije s konačnim ciljem njene (auto)destrukcije.

Takva bi situacija vrlo vjerojatno imala pogubne posljedice za svakog od preko 500 milijuna stanovnika EU. Stoga, moramo se nadati da su ovi izbori bili svojevrsni alarm europskim elitama u Bruxellesu da trenutno stanje više nije održivo.


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije