Hrvatska je država s najvećim brojem sudaca po glavi stanovnika, čime drži rekord među državama članicama Europske Unije.
No, ono što je porazno je činjenica da smo također država koja najmanje od svih članica EU vjeruj sudstvu. Naime, samo 18% ljudi u Hrvatskoj donekle ima povjerenje u neovisnost sudova i sudaca, a njih 76% smatra da je stanje loše do prilično loše.
Percepcija
U travnju ove godine, Eurobarometar, alat za ispitivanje javnog mijenja na razini EU, pokazao je kako Hrvatska drži ne tako slavan rekord među državama članicama Europske Unije – zadnja je na ljestvici po percepciji građana i poduzeća o neovisnosti sudaca i sudova.
Kao glavni razlog za nepovjerenje u neovisnost pravosuđa, koji navodi gotovo dvije trećine ispitanika, navedeno je miješanje, odnosno pritisak vlade i političara.
Na drugom je mjestu miješanje ili pritisak koji dolaze iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa, a kao treći razlog ispitanici navode to što status i pozicija sudaca ne jamči dovoljno njihovu neovisnost.
Po percepciji neovisnosti sudstva, nakon Hrvatske, najgore je u Slovačkoj gdje je povećanje nepovjerenja u sudstvo povezano i uz slučaj ubojstva novinara Jana Kuciaka nakon čega se odvio niz prosvjeda (više o temi možete pročitati ovdje).
Nešto bolje stanje je potom u Bugarskoj, a daleko najbolje je u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj.
Svake godine sve lošije
Problematična je također činjenica da je percepcija hrvatskog sudstva iz godine u godinu sve lošija. Pred samo dvije godine, gotovo je 30% građana ocjenilo rad sudstva kao vrlo dobro, dok je ove godine ta brojka pala na samo spomenutih 18%.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa komentirajući navedene rezultate za Jutarnji istakao je kako je uvjeren da su javna percepcija i stvarno stanje dijametralno suprotni.
Uzrok nepovjerenja u sudstvo nalazi u velikom publicitetu sudskih odluka koje, kaže, javnost s pravom teško može razumjeti, ali i u generalnim kritikama na sudstvo koje traju godinama a često nisu utemeljene.
Tvrdeći kako je ovakav stav prema sudstvu zabrinjavajuć te kako stvara otežanu atmosferu za rad predlagao je kako se sudovi moraju više otvarati javnosti te pokušati objasniti svoje odluke.
Pozitivan trend?
Usprkos svemu navedenom, postoje i određeni pozitivni trendovi među državama članicama EU u pogledu učinkovitosti pravosudnog sustava. Konkretno u Hrvatskoj je od 2010. godine smanjen broj neriješenih sporova za 30%.
Ako bi gledali broj neriješenih slučajeva koji se značajno smanjio u zadnjih nekoliko godina, mogli bi zaključiti kako su, dakle, sudovi sve efikasniji. No, nepovjerenje u sudstvo i dalje raste te se postavlja pitanje što je tomu uzrok?
Povjerenica za pravosuđe Vera Jourova obrazložila je kako treba skrenuti pažnju na kvantitativno djelovanje sudstva, što ne mora nužno značiti kvalitetu u očima građana: “Metodološki gledano, kada govorim o poboljšanju učinkovitosti, onda govorim o kvantitativnim parametrima poput duljine postupaka, postotku predmeta na čekanju i slično i tu vidim neka poboljšanja u Hrvatskoj.
S druge strane, imamo vrlo slabe brojke kada je riječ o percepciji neovisnosti pravosuđa i iznenađujuće je da nema snažne korelacije između poboljšanja pravosuđa u ovim kvantitativnim čimbenicima i percepcije o kvaliteti i neovisnosti pravosuđa, što su dvije potpuno različite kategorije”, izjavila Jourova. (HINA).
Iako je, percepcija neovisnosti pravosuđa u dvije trećine država članica bolja u odnosu na 2016. godinu, ne možemo ignorirati podatak da se u odnosu na prošlu godinu percepcija neovisnosti pravosuđa u javnosti pogoršala u oko 60% država članica: “Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. izlazi u vrijeme velikih pritisaka na vladavinu prava u nekim dijelovima Europe. Drago mi je što je došlo do poboljšanja u pravosuđu u mnogim zemljama. No, nažalost, u drugima vidimo negativne trendove. I dalje previše građana EU-a svoje pravosudne sustave ne smatra neovisnima i predugo čekaju na izvršavanje pravde”, izjavila je povjerenica Jourova, predstavljajući dokument Komisije.
