Cijena nafte i dalje raste

nafta, cijena nafte, poskupljenja, benzinske crpke
Pixabay
Umjerena poskupljenja nafte bi se mogla nastaviti i sljedećih tjedana i mjeseci, a nitko ne može znati točno gdje će se zaustaviti cijena

Benzin je nastavio poskupljivati pa je prema podacima Ministarstva gospodarstva na hrvatskim crpkama u utorak dosegnuo prosječnu cijenu od 10,22 kune po litri, dok je cijena dizelskih goriva iznosila prosječnih 9,55 kuna po litri.

Razlog poskupljenjima je rast cijena nafte koja se na londonskom tržištu, koje je referentno za Hrvatsku, u utorak popela na 75 do 76 dolara po barelu. Cijena nafte je najveća u zadnje tri i pol godine, od početka ove godine je rasla za 15 posto, dok je u prošlih 12 mjeseci porasla oko 50 posto.

Najviša cijena benzina u Hrvatskoj je zabilježena 2012. godine

Analitičari ANZ-a Soni Kumari i Daniel Hynes tvrde da će cijene na londonskom tržištu do kraja godine rasti i do 80 dolara, a u rast cijena ponajprije vjeruju zbog smanjenja ponude nafte na svjetskom tržištu. Istodobno, potražnja raste, a povećavaju se i geopolitičke napetosti.

Dok promatrači poput londonskog Telegrapha zbog političkih napetosti na Bliskom Istoku ne isključuju mogućnost poskupljenja nafte i do 100 dolara po barelu, većina stručnjaka ipak očekuje umjereni rast cijene.

Najviša cijena benzina je u Hrvatskoj zabilježena 2012. godine, u vrijeme kada je cijena nafte u svijetu iznosila 112 dolara. Eurosuper je tada stajao 10,25 kuna po litri, a eurodizel 9,68 kuna. Poznato je da, kao i u ostalim zemljama, cijena benzina na crpkama u Hrvatskoj ne ovisi samo o troškovima proizvođača i prerađivača nafte nego da na konačnu cijenu benzina najviše utječu porezi, trošarine te ostali nameti, koji su u zadnjih šest godina u Hrvatskoj porasli.

Cijena raste i zbog političkih razloga

Politički razlog zbog kojeg cijena nafte raste je trenutno očekivanje da će američki predsjednik Trump opet uvesti sankcije protiv Irana, unatoč protivljenju europskih i ostalih svjetskih sila. Razlog poskupljenjima su i previranja u Venezueli, ali ipak glavni razlog je povećana potražnja na svjetskom tržištu, dok je ponuda smanjena.

Rusija i članice OPECA-a, najveći proizvođači nafte, dogovorno su spustili proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno, a tog se ograničenja planiraju držati najmanje do kraja godine.

Izvor: Novi list


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije