Prema istraživanju agencije IPSOS PULS, HDZ je u prednosti pred ostalim strankama i koalicijama, ali mu podrška opada iz mjeseca u mjesec te se u predizbornoj anketi za EU izbore nalazi na, za njih, „slabašnih“ 20%. Zato je „Amsterdamska“ koalicija, koja okuplja stranke GLAS, HSS, IDS, PGS i HSU, trenutno na 12% s tendencijom rasta i mogla bi biti svojevrsno iznenađenje izbora
Od 23. do 26. svibnja 2019. godine održat će se izbori za Europski parlament. Ti su izbori po mnogočemu specifični, a ono što je za Hrvatsku važno jest činjenica da ćemo zastupnike birati u jednoj jedinstvenoj izbornoj jedinici koja će obuhvaćati cijeli državni teritorij. Birat ćemo 12 zastupnika, što je jedno zastupničko mjesto više negoli dosada, a do toga je došlo preraspodjelom mandata sukladno izlasku Velike Britanije iz EU, iako je taj proces izlaska još uvijek neizvjestan.
Najjače političke opcije u Hrvatskoj već su počele s pripremama za EU izbore pa smo od nekih dobili i objavljene liste s kojima planiraju izaći na spomenute izbore. One stranke/koalicije koje nisu izašle s potpunim listama barem su načelno dale do znanja koga na tim listama možemo očekivati.
HDZ u prednosti, „Amsterdamska“ im puše za vratom
Prema istraživanju agencije IPSOS PULS, HDZ je u prednosti pred ostalim strankama i koalicijama, ali mu podrška opada iz mjeseca u mjesec te se u predizbornoj anketi za EU izbore nalazi na, za njih, „slabašnih“ 20%. Zato je „Amsterdamska“ koalicija, koja okuplja stranke GLAS, HSS, IDS, PGS i HSU, trenutno na 12% s tendencijom rasta i mogla bi biti svojevrsno iznenađenje izbora.
HDZ još nije objavio s kojim kandidatima planira izaći na izbore, ali se u medijima špekulira s imenima trenutnih zastupnica Ivane Maletić i Dubravke Šuice, kao i s imenom bivšeg ministra vanjskih poslova Davora Ive Steira, kojeg Andrej Plenković, zbog unutarstranačkih razmirica, navodno želi što dalje od središnjice. Kod HDZ-a se jedino sa sigurnošću zna de je pisanje programa za EU izbore povjereno Karlu Ressleru, bliskom Plenkovićevom suradniku i posinku Vladimira Šeksa.
„Amsterdamska“ također nije izašla s potpunim sastavom liste, ali su i Krešo Beljak i Anka Mrak Taritaš najavili da će biti na listama, iako nemaju namjeru u Bruxelles. Na listi bi trebao biti i trenutni zastupnik IDS-a u EU parlamentu, Ivan Nino Jakovčić, a kao malo iznenađenje moglo bi biti postavljanje na listu dugogodišnjeg liječnika Hrvatske nogometne reprezentacije, Zorana Bahtijarevića. Lista bi trebala biti napravljena po zip sistemu: jedna žena/jedan muškarac.
SDP u problemima, Živi zid stabilan, a START kao osvježenje
SDP u anketama stoji jako loše, a većina za takvo stanje krivi predsjednika stranke Davora Bernandića. SDP je izašao u javnost s potpunim sastavom liste koju predvode trenutni europarlamentarci Biljana Borzan i Tonino Picula te saborski zastupnici Joško Klisović i Gordan Maras. Na listi nema predsjednika Bernandića, za kojeg mnogi u stranci smatraju da je trebao preuzeti odgovornost i staviti se na listu. Pohvalno je što je i njihova lista složena po zip modelu. Iz SDP-a najavljuju da će sve manje od 3 osvojena mandata smatrati neuspjehom.
Popularnost Živog zida varira nešto sitno od ankete do ankete, ali se može reći da su došli do pozicije kad ih se mora uzeti u obzir kao relevantnu političku opciju sa stabilnom podrškom. Na njihovoj bi se listi trebao naći saborski zastupnik Ivan Pernar, i to na zadnjem mjestu na listi, s obzirom da mu je cilj provjeriti vlastitu popularnost na tim izborima koji nude opciju preferencijalnog glasovanja. Iz Živog zida najavljuju da će polovicu liste odrediti središnja tijela stranke, a drugu polovicu županijske organizacije.
Bit će zanimljivo pratiti kako će na tim izborima proći Most koji još ne izlazi u javnost ni sa kakvim imenima. Stranka Milana Bandića vrlo vjerojatno će isto sudjelovati na izborima, ali za sada nemamo nikakvih informacija s kojim sastavom planiraju u tu bitku.
Osvježenje izbora mogla bi biti nova stranka/pokret Dalije Orešković, START. Opći je dojam da su dobro prihvaćeni u javnosti te bi se, ovisno i o kandidatima s kojima odluče izaći na izbore, mogli boriti za pokoji mandat. Konačnom ishodu izbora mogla bi kumovati i vrlo niska izlaznost, koja je na posljednjim EU izborima jedva prešla 25%.
