8000 eura bez previše truda

predsjednica, predsjednica RH, Kolinda
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Kolinda_Grabar-Kitarovi%C4%87_(2017-10-18)_02.jpg

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nas svojim izjavama više ne može iznenaditi. Došlo je vrijeme kada u javni prostor možete plasirati doslovno bilo što, a birači su odavno programirani na odabir pojedinog kandidata, pa brzopletost, nemar ili licemjerje prolaze bez odgovornosti.

Spomenuti zaradu od 8000 eura, i još izreći je dovoljno nejasno bez konteksta, značilo je otvaranje još jedne bezsadržajne teme u izbornoj kampanji. Poslije smo saznali kako se radi o ponudi izraelskog premijera Netanyahua za dolazak hrvatskih IT stručnjaka na obuku u Izrael nakon čega bi se vratili u Hrvatsku i ostali raditi za izraelske tvrtke.

Iznos od 8000 eura predstavljen je u naknadnim pojašnjenjima kao bruto iznos plaće. Premda ovo može zvučati kao važan dogovor dviju zemalja na najvišoj razini, radi se o blijedom pokušaju kako bi predsjednica opravdala svoj mandat potrošen na bezbrojna putovanja. Iz Izraela nije došla nikakva potvrda o sličnim pregovorima, a način izlaganja te vijesti u predsjedničinoj pretencioznoj ekstazi za govornicom u Osijeku dovoljno govori o tome koliko ozbiljno moramo shvaćati taj “deal” stoljeća.

Hrvati i internet

Predsjednica je posebno naglasila riječ “internet” i dobiva se dojam da je htjela pojednostaviti stvari do te razine da svaki Hrvat pomisli kako se može uključiti u tu jedinstvenu priliku za zaradu. Treba se samo znati spojiti na internet pa euri sami sjedaju na račun.

Predsjednica je možda zaboravila da petina hrvatskih građana uopće ne koristi internet, što je pokazalo nedavno istraživanje Ekonomskog instituta. U Europskoj uniji prosjek ljudi koji ne koriste internet je oko 11 posto, čime smo se u toj kategoriji svrstali na 25. mjesto među zemljama članicama.

Hrvati po pitanju interneta ne briljiraju ni u nekim drugim stvarima. Opseg e-trgovine u Hrvatskoj je još uvijek nizak i kod tvrtki u Hrvatskoj zauzima samo 12 posto ukupne prodaje roba i usluga. Uslugu tzv. clouda koristi samo 31 posto poduzeća.

Sustav e-Građani posebna je priča. Od digitalne revolucije ostala je samo brojka od 750.000 korisnika, što je jako malo pošto je statistika rađena na broju ukućana u cijeloj zemlji. Najvažnija prednost digitalizacije javne uprave trebalo je biti korisničko iskustvo, no ubrzo se to pokazalo kao najvažniji problem.

U Hrvatskoj svaki građanin, prema pisanju portala Poslovni.hr, godišnje potroši 420 kuna zbog lošeg korisničkog sustava digitalne javne uprave. Drugim riječima, svaki korisnik dio usluga koje se nude online mora dovršiti odlaskom u jedan od ureda čime se gube radni sati i kumuliraju nepotrebni troškovi. Ne mora nas zato čuditi činjenica da smo po kvaliteti digitalnih javnih usluga predzadnji u Europskoj uniji.

Digitalna Hrvatska je u ovim poljima zakazala i trebali bi biti vrlo oprezni kad zanemarimo realnu sliku naše digitalne pismenosti.

Problemi hrvatskih IT-jevaca

Hrvatski IT sektor posebna je priča i ishitrenom najavom izmišljene zarade od 8000 eura trivijaliziraju se svi stvarni problemi koji trenutno postoje. Država nije mnogo učinilila kako bi zadržala stručnjake iz IT sektora pa je prvi problem kod hrvatskih IT tvrtki nedostatak ljudskih potencijala.

Na tržištu se nalazi sve manje kvalitetnih ljudi koji imaju tražena znanja i specijalizacije pa dodatna ulaganja u ljudske potencijale previše remete procese rada. Zbog toga nisu logične restrikcije naše Vlade oko zapošljavanja stranih IT stručnjaka, a pogotovo nije jasno zašto ne dovodimo strane studente kad kod naših ne postoji dovoljan interes za tehničke studije.

Nova mjera smanjenja poreza za mlade također nije donijela neku prevagu jer u IT sektoru visokoobrazovani kadar počinje raditi s 24 ili 25 godina i samo ga dijelom zahvaća mjera. Posebno se zanemaruju prekvalifikacije za IT sektor i naš obrazovni sustav je zaista podbacio po tom pitanju.

Država koja stalno nameće nova porezna opterećenja je već stara priča, ali IT sektor to posebno osjeti. Primjerice, internetske trgovine se fiskaliziraju što samo povećava troškove poduzetnika i održavanje web prodaje uz visoke troškove. Visoke porezne stope na dohodak od 36 posto i mnogostruka davanja jednostavno tjeraju IT tvrtke da premjeste svoje sjedište van Hrvatske.

Posebni problem je nejednako tretiranje trgovačkih društava i paušalnih obrtnika u IT sektoru. Paušalci plaćaju znatno manje poreze i broj obrta je sredinom 2019. prešao brojku od 3000. Time je nastala situacija u kojoj tvrtke sve više teže suradnji s paušalnim obrtnicima i ne žele zapošljavati IT stručnjake jer su to prevelika davanja.

Kada uzmemo u obzir i okolnosti da se domaće tvrtke za slične angažmane počinju kažnjavati, a strane ne, tada je jasno da IT sektor u Hrvatskoj ne može očekivati ništa pozitivno.