Završena svjetska sigurnosna konferencija – je li svijet postao sigurniji?

Merkel, Biden
Flickr

Upravo je završena 55. Münchenska sigurnosna konferencija. Prijestolnica Bavarske ugostila je više od 600 sudionika, uključujući i tridesetak visokih državnih delegacija. Svijet se na početku 2019. godine našao pred brojnim sigurnosnim izazovima, od promjene vojne situacije u Siriji do institucionalne krize u Venezueli. Umjesto obnove povjerenja nužnog za borbu protiv globalne ugroze terorizma, konferencija je samo produbila neslaganje i nepovjerenje između zapadnih saveznika, EU i SAD-a.

Merkel bez rukavica – govor koji je obilježio konferenciju

Čini se da je najava političkog povlačenja Angelu Merker ohrabrilo za oštriju kritiku američke vanjske politike. Kritike su se prije svega odnosile na američku politiku trgovinske izolacije koja je pogodila perjanicu njemačkog gospodarstva – automobilsku industriju.

Kancelarki Merkel nisu se svidjele ni kritike njemačko – ruske suradnje oko Sjevernog toka te je poručila SAD-u da rusko – njemačka plinska suradnja postoji desetljećima dok je SAD sa svojim projektom ukapljenog plina tek nedavno zakoračio na europsko energetsko tržište. “Tko će pokupiti komadiće raspadajućeg svjetskog poretka? Mi. Svi mi, zajedno”, poručila je Merkel izazvavši gromoglasan pljesak sudionika konferencije.

America first – Pence glasnik nastavka Trumpove politike

Iako saveznički odnosi EU i SAD nikad nisu bili lošiji, čini se da Donald Trump za odnose krivi svoje europske saveznike. Američki potpredsjednik Mike Pence oštro je kritizirao europske saveznike, prije svega Njemačku i Francusku za nastavak podupiranja iranskog nuklearnog dogovora kojeg Trumpova administracija drži štetnim.

„Iranski režim zagovara novi holokaust“, poručio je američki potpredsjednik, apeliravši da odustanu od podržavanja sporazuma iz 2015.

Ponovljene su i kritike na neispunjenje financijskog podupiranja NATO saveza jer je svega 6 članica ispunilo uvjet od 2 posto BDP-a uloženog u vojni budžet.

Kritike su se prije svega odnosile na Njemačku koja kao europski ekonomski lider odvaja svega 1 posto svog BDP-a na vojne potrebe. Gnjev europskih saveznika izazvalo je inzistiranje na ubrzanom priznavanju Guaida za predsjednika Venezuele. Josep Borrell, španjolski ministar vanjskih poslova poručio je da će EU priznati Guaida samo kao privremenog predsjednika do održanja novih izbora, u skladu s Ustavom.

Gdje je tu Hrvatska?

Iako Hrvatska ne određuje smjernice svjetske sigurnosne politike, ona je svakako važan dio njenih interesa. Čini se da je Hrvatskoj pripala simbolična uloga vrata Europe, bilo da se radi o ulazu migranta kroz Balkan i Hrvatsku kao prvu zemlju EU ili Hrvatske kao vrata SAD-a i Kine za pojačavanje ekonomskog utjecaja u EU.

Premijer Plenković najavio je udovoljavanje američkom zahtjevu o ispunjenju visine vojnih ulaganja na 2 posto BDP-a no s druge strane čvrsto stoji uz EU po pitanju venezuelanske krize.

Pitanje LNG terminala i američke blokade kupnje izraelskih F-16 svakako bi mogli utjecati na daljnje pozicioniranje Hrvatske u očito još neriješenom sukobu SAD-a i EU.


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije