Propast američko – iranskog nuklearnog dogovora – geopolitička i ekonomska kriza na pomolu?

SAD, Iran, nuklearni dogovor
Foto: YouTube
8. svibnja, Trump je povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog dogovora s Iranom, najavivši vraćanje sankcija ukinutih 2015. Sankcije, ukinute u dogovoru SAD i još 5 svjetskih sila u cilju ograničenja razvoja iranskog nuklearnog programa, nazvao je „strašnim jednostranim dogovorom koji nikad nije trebao biti postignut“. Udar na ovu nepotvrđenu nuklearnu silu i drugog svjetskog izvoznika nafte mogao bi izazvati potrese na geopolitički osjetljivom Bliskom istoku i svjetskoj, još uvelike o nafti ovisnoj ekonomiji.
„Strašan jednostrani dogovor do kojeg nikad nije trebalo doći“

U televizijskom obraćanju, upravo je tim riječima Trump najavio izlazak SAD-a iz pregovora s Iranom i ponovno uvođenje sankcija ukinutih za vremena Obamine administracije. Zamjerio je Obami što u prethodnom dogovoru nije uključio pitanje razvoja nuklearnog programa poslije 2025 i nadzor nad razvojem balističkih raketa koje su potencijalno upotrebljene u oružanim sukobima u Siriji i Jemenu. Napetost iransko – američkih odnosa najviše bi moglo pogoditi Europu, čije je gospodarstvo možda najviše osjetljivo na promjene na tražištu nafte.

Macron – „Sporazum još nije mrtav“

Emmanuel Macron u svega jednoj godini mandata uspješno je vratio utjecaj Francuske na međunarodnoj sceni. Francuska postaje važan akter svih međunarodnih djelovanja, od inicijative za federalizacijom Europe do združenog međunarodnog napada na Siriju. S tim kapitalom, Macron je u travnju ove godine posjetio Donalda Trumpa koji je već tada ozbiljno razmišljao o povlačenju SAD-a iz nuklearnog dogovora. Iako detalji razgovora nisu iznošeni, dotad neviđena Trumpova prisnost s francuskim predsjednikom ukazivala je na mogućnost utjecaja Macrona na američkog predsjednika. Iako se to pokazalo nedovoljnim, Macron ne odustaje i nastavlja pregovore s Iranom, pokušavajući s europskim partnerima uvjeriti svijet i Iran da se bez SAD-a može.

Europa – saveznik koji se ne boji reći ne

Trump je svojom politikom oštrog slamanja otpora pasivizirao potencijalne prigovore i sukobe s vlastitom administracijom. No od istog straha ne pati Europa, okupljena oko Macrona i još dvije europske i svjetske sile (VB i Njemačka). Odnosi SAD i Europe već su opterećeni pregovorima o potencijalnom nametanju trgovinskih tarifa o čemu smo već pisali. Iako je Europa, kao energetski ovisan kontinent svojevrstan David u ovom geopolitičkom sukobu.

Što na sve to kaže Iran?

Iranu svakako ne odgovara povlačenje iz dogovora najjačeg međunarodnog faktora. Nametanje novih ekonomskih sankcija pojačale bi pritisak na stabilnost vlasti u zemlju koju trenutno suvereno obnaša predsjednik Hasan Rohani. Činjenica da je Iran drugi svjetski dobavljač nafte daje mu manevarski prostor koji je uspješno iskorišten za zadržavanje europskih zemalja u dogovoru. Očuvanje Asadova režima, naklonjenog Iranu, pospješuje iransku geopolitičku poziciju i potencijalan je as u rukavu koji bi mogao SAD vratiti za pregovarački stol.

Izvori:
https://www.reuters.com/article/us-iran-nuclear-turkey/turkeys-erdogan-says-u-s-will-be-loser-in-quitting-iran-deal-state-media-idUSKBN1IA0U0
https://www.reuters.com/article/us-iran-nuclear-france/france-says-iran-deal-not-dead-macron-to-contact-rouhani-idUSKBN1IA0PO
https://www.reuters.com/article/us-iran-nuclear-oil/as-trump-pulls-out-of-iran-deal-asia-grapples-with-impact-on-oil-supplies-idUSKBN1I93DT
https://www.reuters.com/article/us-iran-nuclear/trump-ignores-european-pleas-and-abandons-defective-iran-nuclear-deal-idUSKBN1I90D6