Zemlje članice EU dodijelile su državljanstvo gotovo milijun ljudi – Tko bilježi najveći rast?

Europska unija
Flickr

U 2016. godini, zemlje članice Europske unije, dodijelile su državljanstvo čak 995 tisuća ljudi, što je 154 tisuća više nego prethodne godine, kada je broj iznosio 841 tisuća

Od sveukupnog broja osoba s dodijeljenim državljanstvom, njih 12% su već bili državljani neke druge članice Europske unije. Najviše državljanstava dobili su Marokanci sa svega 101 tisućom stanovnika koji su svoje domove ponajviše pronašli u Španjolskoj (89%), Italiji i Francuskoj. Na drugom mjestu nalaze se Albanci. 67,5 tisuća albanskih stanovnika za svoju destinaciju odabirali su Italiju i Grčku. Marokance i Albance slijede Indijci, točnije njih 41,7 tisuća koji su većinom dobili britansko državljanstvo (60%), a zatim dolaze 32,9 tisuća Pakistanaca. Također, državljanima Europske unije pridružilo se i 33 tisuće Turaka i 24 tisuće Ukrajinaca, dok je oko 29,7 tisuća Rumunja samo promijenilo članicu. Poljaci i Rumunji su skupine europskih državljana koji su najčešće samo mijenjali svoje državljanstvo unutar teritorija Europske unije.

Gotovo sve (osim tri) zemlje članice EU bilježile su rast u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu te najveći skok bilježi upravo Hrvatska čiji prirast iznosi 2777 stanovnika. Najveći udio u tih 2777 stanovnika su stanovnici Bosne i Hercegovine tj. 38,2%. Zatim slijedi 18,5% stanovnika Srbije, te 4,4% stanovnika Čilea.

Najviše državljanstava je dodijelila Italija, tj. 201 tisuću, a najmanje Litva (176 tisuća).

Uz najveći skok, Hrvatska bilježi i najvišu stopu naturalizacije koja iznosi svega 9,7 osoba na 100 stranih državljana. Ovaj pokazatelj se odnosi na omjer osoba koje su tijekom godine stekli državljanstvo i onih stranih državljana koji su državljanstvo te članice EU imali već na početku godine mjerenja.

Hrvatsku slijede Švedska s 7,9 te Portugal s 6,5 novih državljana na 100 stranaca koji već jesu državljani.

Gledajući po kontinentima najviše novih državljana pristiže iz Europe (32,5%), zatim iz Afrike (29,6%), Azije (20,9%), te iz Amerike (15,2%).

Izvor: slobodna dalmacija