Izjava predsjednika Milanovića o bacanju HOS-ovih ploča, a zatim i napuštanje 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Bljesak”, podsjetilo nas je na vremena sve do pojave pandemije.
Vratile su nam se uobičajene, svakodnevne teme u naše društvo.
Treba se očito podsjetiti kakve to mjere postoje u susjednim zemljama kada se ističu i koriste problematični pozdravi i simboli.
Zadnji sudski proces po tom pitanju koji je u Hrvatskoj podignuo prašinu bila je presuda Visokog prekršajnog suda kojom je pjevač Mario Roso kažnjen novčanom kaznom zbog uzvikivanja pozdrava “Za dom spremni”. Presuda je vrlo važna jer se po prvi put dogodilo da je donijeta pravomoćna presuda za pozdrav koji je sastavni dio pjesme “Čavoglave”.
Ostaje otvoreno što se u tom slučaju događa s nastupima Marka Perkovića Thompsona ili kako će policija reagirati kada pojedinac ili masa budu uzvikivali pozdrav, ali sigurno je kako naši sudovi nemaju ujednačeni stav prema tom problemu.
Iako možda mislimo kako su u ostatku Europe slična pitanja riješena, u mnogim zemljama postoji razlika u onome što piše u zakonu i na koji se način zakon primjenjuje u sličnim situacijama.
Njemačka
U Njemačkoj i Austriji je upotreba nacističkih simbola (uz njihovo isticanje) zabranjena odmah nakon Drugog svjetskog rata.
Danas u Njemačkoj slično kazneno djelo spada pod kategoriju korištenja anitustavnih simbola i parola za što je predviđena zatvorska kazna do 3 godine ili novčana kazna, ali potrebno je spomenuti kako tom odredbom nije na snagu stupila opća zabrana spornog pozdrava “Sieg Heil” ili korištenja nacističkih parola (izvor Deutsche Welle).
Postoje slučajevi kada su njemačka policija i sudstvo promptno reagirali. 2017. godine dva su kineska turista ispred zgrade Reichstaga salutirali Hitlerov pozdrav. Policija ih je uhitila i pustila tek nakon uplate jamčevine od 1200 eura. Iste godine dogodio se i slučaj dva srednjoškolca iz Rostocka koji su prilikom školskog posjeta muzeju u Berlinu pokazivali i gestikulirali nacističke simbole i odmah su bili uhićeni.
Slučaj Jonathana Meesea je otišao u suprotnom smjeru. 2012. godine Meese je na tribini magazina Der Spiegel dva puta pokazao sporni Hitlerov pozdrav. U konačnici sud je odbacio optužbe protiv njega s obrazloženjem kako je prakticirao umjetnost, dok se sporni pozdrav mora promatrati kao umjetničko sredstvo, a ne kao osobni stav.
Još jedan problem su i skupovi desničarske stranke AfD (Alternative für Deutschland) gdje se nacističke parole izvikuju bez većih policijskih sankcija.
Italija
Svi se još sjećamo šokantnog govora predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajania iz veljače prošle godine. U Bazovici pored Trsta Tajani je Istru i Dalmaciju proglasio talijanskima i naknadno se ispričao.
Premda je Zastupnički dom talijanskog parlamenta još 2017. usvojio zakon kojim se zabranjuje javno prikazivanje fašističkih i nacističkih simbola, očito i dalje postoji zona unutar koje se izjave mogu različito tumačiti.
Zakon još uvijek treba potvrdu Senata, ali jasno je kako se njime brane i javni istupi, pjevanje pjesama, gestikuliranje, prodaja proizvoda sa sličnim simbolima, postavljanje spomen-ploča itd.
Italija nažalost i dalje nije uklonila ostavštinu fašističkih spomenika i mnogi su danas svojevrsna atrakcija za posjetitelje koji imaju slične ideološke poglede.
Možda talijanska dvostruka mjerila najbolje prikazuje status izdavačke kuće Altaforte Edizioni. Premda su mnoge ugledne osobe i intelektualci u talijanskoj javnosti osudili njen rad, izdavačka kuća redovito izdaje naslove koji glorificiraju fašizam i reinterpretiraju Drugi svjetski rat. Tako se u povijesnoj knjizi “Para Bellum” može pročitati teza kako za drugi Drugi svjetski rat nisu odgovorni fašisti i nacisti, već SAD.
Neki od primjera ostalih zemalja
Europske zemlje su različitim zakonskim okvirima uredile slična prekršajna ili kaznena djela.
U Češkoj i Slovačkoj je nacistički pozdrav zabranjen i počinitelj može dobiti kaznu i do 5 godina zatvora, ali potrebno je dokazati kako je imao namjeru promovirati ekstremističku ideologiju.
U Švicarskoj je salutiranje nacističkog pozdrava definirano kao kazneno djelo mržnje, no 2014. godine švicarski Vrhovni sud otežao je tumačenje sličnih kaznenih djela odlukom kako sama gestikulacija ne krši zakone zemlje ako je njome izražen samo osobni stav.
Rumunjska je imala velike probleme s pokretom rehabilitacije Iona Antonescua, profašističkog diktatora pod čijom je vlašću pogubljeno 280 tisuća Židova i 11 tisuća Roma (izvor T-portal). Kako bi se spriječilo daljnje održavanje skupova, 2015. godine donijet je zakon kojim se zabranjuje poricanje holokausta.
Izvori:
https://www.dw.com/hr/%C5%A1to-bi-se-%C5%A1imuni%C4%87u-dogodilo-da-je-nijemac/a-17243756
Video:
Pročitajte još:
