Sa pet glasova za i četiri glasa protiv, Vrhovni sud SAD-a dozvolio je Trumpu korištenje 2,5 milijardi dolara dodjeljenih Pentagonu za izgradnju zida na američko – meksičkoj granici
Vrhovni sud je odbacio presudu nižeg kalifornijskog saveznog suda koji je Trumpu osporio prenamjenu dodjeljenih sredstava. Povodom toga oglasio se putem twittera i sam Trump, proglasivši “veliku pobjedu za zid”.
Zanimljivo je da je presuda Vrhovnog suda objavljena na dan kada je Trump s Gvatemalom potpisao sporazum o kontroli migracija kojim se nastoji ograničiti priljev migranata iz Srednje i Južne Amerike.
Trump korak bliže svom “prekrasnom zidu”
Tijesnom većinom Vrhovni sud SAD-a poništio je odluku nižeg saveznog suda koji je Trumpu želio osporiti korištenje dodjeljenih sredstava Pentagonu za izgradnju zida.
Iako je sud presudio u Trumpovu korist, Drod Lardin, odvjetnik i predstavnik američke unije za građanske slobode najavljuje daljnju borbu za osporavanjem korištenja vojnih novčanih sredstava za izgradnju “ksenofobnog zida”.
Demokrati, nevladina udruženja i dio sudaca američkog Vrhovnog suda suglasni su u ocjeni da je Trumpov potez prenamjene sredstava prekoračenje ustavnih ovlasti i put u okrupnjivanje moći u rukama predsjednika.
Kako sam Trump navodi “pobjeda za zid” dolazi nakon dugog i još uvijek neriješenog sukoba Trumpa i Kongresa oko traženih 6 mlrd dolara za financiranje izgradnje zida što je za posljedicu međuostalim imalo i najduži “government shutdown” u američkoj povijesti.
U kojoj je fazi Trumpov zid?
U kampanji za predsjedničke izbore, Trump je najavljivao gradnju visokog betonskog zida u punoj dužini od 2000 milja, koliko i iznosi južna granica s Meksikom.
Betonski zid bi trebao zamjeniti 654 milje mješanih barijera (za pješake i vozila), izgrađenih za vrijeme prošlih administracija. Iako je Trump procjenjivao troškove izgradnje na 6 do 12 mlrd američkih dolara, cijena je intenzivno osporavana te je naglašavano da bi izgradnja punog profila zida mogla iznositi od početnih 12 do čak 70 mlrd dolara.
Tijekom mandata sam Trump je ograničio maksimalističke planove za zid, predvidjevši izgradnju samo polovine, dok bi drugu polovicu osiguravale prirodne barijere poput rijeka i planina. Do svibnja prikupljenih i osiguranih 6 mlrd američkih dolara bilo je predviđeno za izgradnju i obnovu svega 336 milja zida.
Neminovno je da je novih 2,5 mlrd dolara samo kap u moru budućih troškova izgradnje te da će Trump morati iznaći dogovor sa Kongresom ukoliko želi nastaviti gradnju zida.
Trump dogovor s Meksikom pridužio i sporazum s Gvatemalom – gubi li zid svoju funkciju?
U pozadini sukoba američkog predsjenika i Kongresa traje aktivna diplomatska kampanja. Raste broj sporazuma SAD-a i južnih zemalja o zajedničkim naporima za ograničenjem migracija. Prije nekoliko mjeseci takav su sporazum potpisali Meksiko i SAD, a sad im se pridružila i Gvatemala.
Cilj sporazuma je zajedničkim naporima zaustaviti migracije u tranzitnim zemljama Srednje Amerike čime bi se posljedično smanjio pritisak na meksičko – američku granicu.
Gradnji zida, kao rješenju priljeva ilegalnih migranata i droga, ne ide u prilog ni službena statistika američke granične kontrole koja bilježi stalan pad migracija od 2000-ih, izuzev prvog kvartala 2019. kad je zbog venezuelanske krize povećan priljev migranata.
Također, većina ilegalnih supstanci koja dolazi iz zemalja Južne Amerike u zemlju ulazi preko legalnih graničnih prelaza što je protivno tezi da bi zid umanjio unos droga u SAD.
Neovisno o budućnosti izgradnje zida neminovno je da će uspješnu kontrolu migracija omogućiti intenzivna diplomatska suradnja SAD-a i tranzitnih zemalja.
