Nestabilnost i teški uvjeti prelijevaju se preko granica, destabilizirajući pritom susjedne države i regije
Propast Venezuele, 32. na listi propalih država, započela je dolaskom Huga Chaveza na vlast 1998. godine. Vladavinu Chaveza obilježava socijalistička revolucija, neracionalno trošenje prihoda te neefikasnost ekonomije.
Dolaskom Nicolasa Madura na vlast 2013. godine (u siječnju 2019. ponovo izabran), otjerane su strane kompanije, a uvedena je i stroga kontrola cijena. Madurovo upravljanje državom bilo je izrazito loše te označeno korupcijom. Naime, korupcija je dovela do smanjenja BDP-a za 40% u odnosu na onaj za vrijeme vladavine Chaveza.
Kako je Maduro otjerao strane kompanije, pada prihod od proizvodnje nafte i država upada u fiskalnu krizu. Vlada je primorana tiskati novac što državu vodi u hiperinflaciju. U vrlo kratkom vremenu nestaje novca za hranu i lijekove.
Nestašica novca za osnovne potrebe uzrokovala je izbjegličku krizu u kojoj je više od tri milijuna ljudi odselilo iz države, istovremeno predstavljajući velike izazove za međunarodne organizacije. Nezadovoljan situacijom, predstavnik opozicijske stranke Juan Guaido proglašava samog sebe predsjednikom.
Time započinje sukob između dva predsjednika na vlasti. S jedne strane, Maduro ima podršku državne vojske, a Guaida podržava američki predsjednik Donald Trump.
Nestašicom vode milijuni izloženi kontaminiranoj opskrbi
S druge strane, najniži i srednji sloj stanovništva Venezuele jedva preživljava.
U periferiji glavnog grada Venezuele moguće je vidjeti mnoštvo vrčeva, kanti i posuda. Voda koju skupe mora biti dovoljna osmeročlanoj obitelji barem tjedan dana, no to im nije dovoljno za često ispiranje ili pranje, stoga su kuhinje ispunjene masnim loncima, a kućama kruži miris ustajale mokraće. Voda koju koriste je onečišćena pa uzrokuje povraćanje i bolesti kao redovitu pojavu nakon konzumiranja iste.
Raspadajuće gospodarstvo i kolaps čak i osnovne državne infrastrukture znači nestašicu vode, a konzumiranje iste predstavlja sve veći rizik. Smrtnost novorođenčadi od posljedica konzumiranja vode je šest puta veća nego prije 15 godina, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Vlada Venezuele je pak s druge strane, prestala objavljivati službene javno zdravstvene podatke.
Situacija je vrlo ozbiljna i neprihvatljiva. Kako je više od milijun stanovnika izloženo kontaminiranim zalihama, stavljeni su u poziciju u kojoj se mogu zaraziti raznim virusima koji prijete njihovim životima, ali i životima onih najmlađih koji su posebno osjetljivi.
„Najveća zdravstvena prijetnja koju je moguće trenutno uočiti jest upravo voda – voda i sanitarni čvorovi“, izjavio je šef Međunarodne federacije Crvenog križa govoreći o Venezueli. Glasnogovornici Hidrocapitala, Venezuelanskog Ministarsva vode i Ministarstva informacija nisu odgovorili na pitanja o kvaliteti pitke vode u glavnom gradu, prenosi The New York Times.
Pročitajte još:
Vrhunac političke krize u Venezueli – Bliži li se politička tragedija svom kraju?
