Turska širi svoj utjecaj izvan granica mogućnosti

Sirija
Foto: Pixabay

Krajem prošloga tjedna odjeknula je vijest kako su u Siriji poginula 33 turska vojnika

Najveća je to pogibija turskih vojnika otkako je ta zemlja započela svoj vojni angažman u sirijskoj pokrajini Idlib. Riječ je o posljednjoj pokrajini na zapadu zemlje koja se ne nalazi pod kontrolom režima Bašara al-Asada. Turski vojnici su stradali u navodnom sirijskom zračnom napadu u noći s četvrtka na petak.

U trenutku očaja zbog vojnog poraza, turski predsjednik Erdogan je otvorio granice svoje zemlje i prema Europi pustio izbjeglice koje mjesecima čekaju na ulazak. Prema nekim procjenama u Turskoj se nalazi gotovo 3,6 milijuna izbjeglica. Uz financijsku pomoć Europske unije, oni se godinama nalaze u Turskoj u nadi da će jednoga dana moći krenuti na teritorij zapada Europe.

Nakon što nije dobio međunarodnu podršku za svoje vojne akcije u Siriji, Erdogan se polako počeo osvećivati. Prva na udaru je Europska unija koju može ucjenjivati upravo milijunima imigranata na svome teritoriju.

Idlib posljednje uporište pobunjenika

U Idlibu djeluje nekoliko pobunjeničkih skupina kojima podršku daje Turska, pod izgovorom sprječavanja prolijevanja nemira preko granice u susjednu Tursku. Pod tim izgovorom je Turska ranije sklopila sporazum s Rusijom kako bi Idlib ostao pod turskom upravom.

Jačanju turskog utjecaja u tom dijelu zemlje doprinijelo je i američko povlačenje sa sjevera Sirije. Trumpova administracija je odlučila povući svoje snage iz Sirije i tako ostavila svoje saveznike Kurde na milost i nemilost svih, posebice Turske. Ipak, Kurdi su se uspjeli organizirati i uz pomoć Rusije zadržati kontrolu nad određenim dijelom regije.

Postavlja se pitanje zašto Rusija dopušta da Turska poduzima vojne akcije u Siriji, posebno zbog činjenice da se tamo zapravo nalaze na suprotnim stranama. Prema nekim stručnjacima, Rusija ne želi ugroziti svoje savezništvo s jednom od rijetkih jačih zemalja koja joj je spremna pružiti bilo kakvu potporu. Rusija je također posljednjih godina pod ekonomskim sankcijama zapadnih zemalja, pa ne želi ugroziti trgovinu sa drugim zemljama. Nedavno je Rusija prodala protuzračni sustav S-400, a vjerojatno postoje dogovori i za buduću trgovinu.

Erdogan nastoji jačati svoj utjecaj na međunarodnom planu

Turska je također pod sankcijama Europske unije zbog neuspjelog državnog udara 2016. godine, odnosno načina odnošenja prema političkim protivnicima. Zbog sankcija ispašta tursko gospodarstvo. Turska lira se nalazi na najnižim razinama, a napori turske vlade da oživi gospodarstvo nisu urodili plodom. Erdogan je prošle godine također doživio veliki udarac kada je njegov kandidat izgubio izbore za gradonačelnika Istanbula.

Stoga Erdogan nastoji ojačati svoj imidž na međunarodnom planu kako bi mogao nadoknaditi gubitak potpore u Turskoj. Nastoji kontrolirati sjever Sirije, pod izgovorom uspostavljanja mira i stabilnosti. No, osim u Siriji Erdogan i Putin podržavaju suprotne strane i u Libiji. Erdogan napominje kako će zaštititi svoje rođake u Libiji od snaga generala Haftara koje podržava Moskva.

Unatoč tome što Erdogan se nastoji prikazati kao značajan čimbenik na međunarodnom planu, stvarnost je malo drugačija. Prošle godine mu je Europska unija gotovo u potpunosti zatvorila svoja vrata, nakon što je Europski parlament izglasao prekid pregovora. Postavlja se pitanje koliko dugo će i Putin trpjeti njihovo savezništvo, pogotovo ako u dogledno vrijeme Unija ukine sankcije njegovoj zemlji.