Amerikanci su jučer izašli na birališta, kako bi za predsjednika države birali između aktualnog predsjednika Donalda Trumpa (74) i njegovog protukandidata demokrata, bivšeg Obaminog potpredsjednika Joe Bidena (77).
Iako se izboru u SAD-u razlikuju od izbora u drugim zemljama, ovogodišnji su izbori, uz to, još dodatno drugačiji nego do sada.
Prvenstveno je potrebno znati da američkom političkom scenom u potpunosti dominiraju dvije stranke – demokrati, koji predstavljaju liberalno-progresivnu struju u američkoj politici i čiji je kandidat Biden, te republikanci, koji predstavljaju konzervativnu struju te je njihov kandidat Trump.
Posljednji demokratski predsjednik bio je Barack Obama (2009.-2017.), s Bidenom kao potpredsjednikom, a posljednji republikanski kandidat prije Trumpa bio je George W. Bush (2001.-2009.).
Unatoč većem broju kandidata, samo su dva imala šanse
Unatoč spomenuoj polarnosti, Trump i Biden nisu jedini službeni kandidati za koje je Amerika imala prilike glasati. Bili su tu i o Jorgensen, kandidatkinja Libertarijanske stranke, Howiej Hawkins, kandidat Zelene stranke te još sedam drugih kandidata.
Ipak, demokratski i republikansi kandidat jedini su koji zapravo imaju realne šanse pobijediti. Osim prvog predsjednika Georgea Washingtona, SAD nikad nije izabrao neovisnog ili kandidata treće stranke, a takav kandidat osvojio je drugo mjesto samo dvaput u 231-godišnjoj povijesti države: 1860. i 1912.
Posljednji kandidat treće stranke koji je dobio više od 10% ukupnih glasova bio je Ross Perot 1996., a posljednji kandidat treće stranke koji je dobio ijedan elektorski glas na izborima bio je George Wallace, kandidat Američke neovisne stranke, koji je na izbore 1968. izašao s platformom protivljenja ukidanju segregacije crnaca od bijelaca na kojoj je u južnjačkim državama dobio 46 elektorskih glasova, piše Index.hr.
Elektorski kolegij i glasovi
Za razliku od izbora u mnogim drugim zemljama, predsjednika u SAD-u ne odlučuje apsolutna većina glasova, nego većina spomenutih elektorskih glasova, po sustavu takozvanog elektorskog kolegija. Oni su, ukratko, glasovi koje kandidat dobiva na temelju pobjede, odnosno većine glasova u svakoj od 50 saveznih država i u Districtu of Columbia, koji pokriva glavni grad Washington.
Savezne države nemaju podjednak broj elektorskih glasova, nego je taj broj otprilike proporcionalan veličini pojedine države, odnosno broju stanovnika. Elektorski kolegij je, s tim u skladu, kolegij elektora koji su delegirani da na kraju odluče izbore, glasajući prema rezultatu u državi koju predstavljaju.
Elektorskih glasova je ukupno 538, a kandidat u praksi mora dobiti 270 ili više elektorskih glasova da bi bio proglašen pobjednikom.
Ovaj sustav osmislili su američki oci utemeljitelji, u skladu s načelom federalizma, kako bi manje napučene savezne države bile pravedno zastupljene u izbornom ishodu.
Ipak, kritičari elektorskog kolegija, tvrde kako je sustav nepravedan jer otvara mogućnosti da kandidat koji dobije relativnu većinu glasova na nacionalnom nivou na kraju izgubi jer je konfiguracija takva da je dobio manje elektorskih glasova.
“Swing” države i “nevjerni elektori”
Obzirom da mnoge države praktički unaprijed znaju hoće li poduprijeti kandidata Republikanaca ili Demokrata, pobjednika izbora odlučuju tzv. “swing” države, kojih ima 16: Iowa, Ohio, Maine, Nevada, Minnesota, New Hampshire, Michigan, Pennsylvania, Wisconsin, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgia, Colorado, Virginija i Teksas.
Također važno za napomenuti je da svaki elektorski glas predstavlja jednog elektora, a ti elektori u biti nemaju pravnu obavezu glasati za onog kandidata za kojeg su ga glasači delegirali.
Iako golema većina elektora glasa ispravno, s vremena na vrijeme dogodi se da nekoliko njih glasa za drugog kandidata, uglavnom neovisnog ili nepostojećeg, što je fenomen poznat kao “nevjerni elektori”. Tako je 2016. bilo 10 nevjernih elektora, od kojih je troje glasalo za Colina Powella, dvoje za Bernieja Sandersa, a jedan za Rona Paula.
Biden imao ozbiljnu prednost u anketama
Prema trenutnom prosjeku anketa na stranici za predizborne prognoze Five Thirty Eight, Biden vodi za 7,8%, s 53,3% prema Trumpovih 45,5%. Prema stranici Real Clear Politics, Biden vodi 7,9%, s 51,4% prema Trumpovih 43,5%. Usporedbe radi, Clinton je 30. listopada 2016. prema prosjeku anketa Five Thirty Eighta vodila za samo 5,2%. Do dana izbora 8. studenog ta se prednost dodatno istopila na manje od 4% razlike.
S druge strane, ta se razlika odnosi na ukupni broj glasova koji se, ponovimo, ne mora odraziti u raspodjeli elektorskih glasova. Ipak, Five Thirty Eight predviđa da će Bidenu ići čak 347 elektorskih glasova, a Trumpu samo 191 te da Biden ima čak 90% šanse pobijediti, uzimajući u obzir predizborne ankete u “swing” državama i komplicirane modele elektorskog rezultata.
Ovogodišnji izbori – najveća izlaznost u posljednjih 100 godina
U svakom slučaju, iako je 2016. pravo glasa imalo oko 245 milijuna Amerikanaca, glasalo je manje od 140 milijuna ljudi. Taj će broj, međutim, ove godine biti daleko veći. Više od 80 milijuna Amerikanaca već je iskoristilo mogućnost prijevremenog glasanja, što je više od polovice ukupnog broja glasača iz 2016. I dok su jedni čekali satima u dugim kolonama, što je u SAD začuđujuće uobičajena pojava, drugi su glasali poštom.
Prema procjeni koju je iznio US Elections Project, ove bi godine moglo glasati rekordnih 150 milijuna Amerikanaca, odnosno 65% glasačkog tijela, što bi bila najviša izlaznost od 1908.
Dodatnu kontroverzu ove godine izaziva činjenica da će zbog pandemije daleko veći broj Amerikanaca glasati poštom, što znači da se rezultat možda neće znati u izbornoj noći, budući da će se morati čekati dopisni glasovi – pogotovo ako razlika između Trumpa i Bidena bude dovoljno mala da ti glasovi budu presudni.
IZVOR: index.hr
Ovdje možete preuzeti našu aplikaciju!
