Kalifat koji je stvarala Islamska država broji svoje posljednje dane
Oko 2000 najtvrdokornijih pripadnika Islamske države i njihove obitelji još uvijek se odbijaju predati, a okruženi su u selu Baghuz u pustinji blizu granice s Irakom.
Deseci tisuća pripadnika Islamske države i njihovih obitelji napunili su zatvore i prihvatne centre na područjima pod kurdskom kontrolom, a američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna putem Twittera zatražio od Europe da preuzme oko 800 svojih državljana, boraca ISIL-a.
Poručio je kako je kalifat na rubu pada i kako će se SAD povući nakon toga, te pozvao Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i ostale europske zemlje da preuzmu svoje državljane i odvedu ih pred sud, jer će ih oni u suprotnom biti primorani osloboditi.
Većina zemlja odbila je njegov zahtjev, a svoje državljane je odlučila prihvatiti Bosna i Hercegovina koja je to već prije učinila s 50 svojih državljana koji su se ranije vratili iz Sirije i Iraka.
Pad kalifata ne znači prestanak prijetnje
Diplomati upozoravaju kako pad kalifata ne znači da će prijetnja koju Islamska država predstavlja u potpunosti nestati jer će ideja i ljudi koji su joj vjerni i dalje živjeti.
Iako je još u prosincu 2017. godine u Iraku proglašena pobjeda nad Islamskom državom, ekstremistička skupina nastavila je redovito izvoditi napade u područjima koja su nekad bila dio kalifata ali i u većim gradovima koji to nikad nisu bili. I u Siriji se suočavaju s učestalim akcijama ostataka terorističke mreže pa je strah opravdan.
Trumpovi istupi prikrivaju intenzivnu transatlantsku raspravu o tome kako se nositi s njegovom jednostranom odlukom o povlačenju 2.000 američkih vojnika iz sjeverozapadne Sirije.
Potrebno je političko vodstvo i zakonodavstvo kako bi se smislio plan vezan uz povratak džihadista i njihovih obitelji iz Sirije i Iraka, ali ne postoji nijedno od toga.
Kurdi strahuju od turskih napada
Američka vojska i arapske države vrše pritisak na Trumpovu upravu da odgode povlačenje kako bi se dobilo više vremena za postizanje dogovora, prvenstveno oko toga kako će se kurdski SDF zaštiti od potencijalnog turskog napada nakon što američke snage odu.
Turska smatra da se Kurdi iz Sirijske demokratske stranke ne razlikuju od Kurdistanske radničke stranke koja je u oružanom sukobu s Turskom pa želi istočno od Eufrata uspostaviti sigurnu zonu od 440 km koja bi bila pod turskim nadzorom. Kurdsko vodstvo se odupire tom potezu iz straha da će on dovesti do masakra ili raseljavanja Kurda.
Kurdi su u strahu i od Bašara al Asada koji je u govoru na sirijskoj državnoj televiziji poručio kako će osloboditi svaki centimetar zemlje i upozorio kurdske snage da se ne oslanjaju na zaštitu Sjedinjenih Američkih Država.
