Datum izlaska Velike Britanije iz EU se polako približava. U travnju je Europsko vijeće još jednom odgodilo proces izlaska jer sporazum o razdruživanju još nije pokrenut i sada će biti zanimljivo pratiti na koji će se način odviti cijela situacija.
Novi britanski premijer Boris Johnson prošli je mjesec izjavio kako Brexit daje Velikoj Britaniji “ogromnu gospodarsku priliku” i očito nema dileme kako je izlazak gotova stvar. Ostaje pitanje koliko je britanskoj javnosti realno prikazan postupak Brexita jer izlazak iz Europskog gospodarskog prostora je jedna dugotrajna i skupa procedura.
Velika Britanija morat će promijeniti trgovinske odnose sa svima zemljama članicama, a nekako se čini da je odnos s Irskom krucijalan u svakom pogledu.
Strah i neizvjesnost
Irska pomno prati situaciju i nada se “mirnom” Brexitu kako bi se zaštitilo tržište i kako bi se trgovinski pregovori olakšali. Nagli izlazak, uz izostanak dijaloga s Europskim vijećem, samo će pogoršati stvari.
Theresa May je tijekom svog mandata više puta spomenula kako Velika Britanija želi očuvati današnje uvjete, ali to su špekulacije jer pravi dogovor još nije ostvaren i trenutno se ne zna u kojoj je mjeri Boris Johnson spreman na dijalog. Izlaskom britanska trgovina gubi pristup prema tržištu EU i britanske tvrtke će sigurno dobiti novi sustav regulacije.
Irska zbog toga postavlja mnoga pitanja. Ne zna se kako će izgledati prijelazi zajedničke granice, upitan je slobodni prijelaz irskih i britanskih radnika, a pristup britanskom tržištu i logistički pravci su i dalje velika nepoznanica.
U Brexitu možda se javlja i potencijalna dobit za Irsku jer će biti najbliža članica EU za Veliku Britaniju pa može postati baza za poslove britanskih tvrtki, ali Irci bi radije zadržali sadašnju situaciju.
Ekonomija Europske unije temelji se na cirkuliranju dobara bez nužnosti uvođenja kvota ili tarifa za robu i irska nadanja o zadržavanjustatusa quo značila bi kako bi se Velikoj Britaniji nakon Brexita dopustilo korištenje istih povlastica. Postojala je mogućnost da se primijeni tzv. “norveški” model u pregovorima za izlazak.
Norvežani su 1994. na referendumu rekli “ne” Europskoj uniji, ali Norveška se odlučila na ulazak u Europski gospodarski prostor. Postali su dio EU tržišta i potpisali vrlo kompleksan bilateralni sporazum o suradnji. Nažalost, Theresa May je već ranije odsutala od “norveškog” modela jer on podrazumijeva slobodni dotok radne snage, a britansko je gledište kako se mora uspostaviti kontrola nad imigracijskom politikom.
Prednosti i nedostaci
Nove vijesti kažu kako Dublin ne želi pregovarati s Londonom o trgovinskim odnosima dok dogovor Velike Britanije i EU još uvijek nije postignut. Europska unija drži stav kako se parcijalni ugovori s Velikom Britanijom neće potpisivati.
Pošto su to očite naznake kako dogovora o britanskom korištenju trgovinskih povlastica neće biti, Irska će ubuduće morati provoditi kontrolu kretanja britanske robe. Takva procedura samo znači dodatnu birokraciju i troškove te otežan prelazak robe za obje strane. Trgovinske nesuglasice uvijek sa sobom povlače i politička pitanja pa se u Irskoj s pravom strahuje o situaciji na granici sa Sjevernom Irskom što bi moglo potpiriti dodatne tenzije na ionako podijeljenom otoku.
Velika Britanija je previše zaokupljena sobom u ovom trenutku i dalekosežne posljedice izlaska možda još nisu u fokusu koliko bi trebale biti. U britanskoj javnosti inzistira se na predstavljanju negativnih strana članstva pa se tako govori o strogosti i pritisku europskih institucija na zemlje članice, izostanku kontrole imigrantske politike zbog slobodnog prelaska granica, gubitku mogućnosti odlučivanja zemalja članica i nužnosti uvažavanja naputaka iz EU, visokoj financijskoj cijeni samog članstva, europskom dirigiranju ekonomskim sporazumima s drugima državama itd.
Vodeći britanski političari su isticanjem negativne strane članstva i svojevrsnom žurbom da se odnosi koji su se gradili desetljećima razriješe u nekoliko mjeseci stvorili predodžbe u javnosti kojima se zanemaruju prednosti članstva i cijena izlaska iz EU.
Velika Britanija izlaskom dobiva trgovinske barijere, povećavaju se troškovi poslovanja, smanjuje se poslovna efektivnost, povećava se birokracija, kompliciraju se zakonski okviri, a sredstva iz fondova EU više neće biti dostupna.
Teško je procijeniti cijenu izlaska iz EU, ali Velika Britanija morat će napraviti kompletnu reorganizaciju svog političkog i gospodarskog sustava, uz duži period prilagodbe novom stanju, što može ozbiljno ugroziti standard britanskog stanovništva baš kada je dolazak nove krize sve izgledniji.
Izvori:
https://vijesti.hrt.hr/435285/je-li-norveski-model-odnosa-s-eu-prihvatljiv-za-veliku-britaniju
https://www.ig.com/uk/financial-events/brexit/pros-and-cons-of-leaving-the-eu
