Američki zastupnički dom usvojio rezoluciju o armenskom genocidu
Ovog utorka Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je neobvezujuću rezoluciju o priznanju genocida nad Armencima. Između 1915. i 1923. na području Otomanskog Carstva (današnja Turska) ubijeno je i protjerano 1.5 milijuna ljudi (najspominjanija brojka).
S obzirom da se službena Turska odbacuje upotrebu izraza genocid za ovaj masovni progon, već sljedećeg dana američki veleposlanik u Turskoj, David Satterfield, pozvan je u ministarstvo vanjskih poslova u Ankari.
Uz neobvezujuću rezoluciju o genocidu, usvojen je i prijedlog zakona o nametanju sankcija Turskoj zbog vojne akcije u sjevernoj Siriji. Ministarstvo vanjskih poslova Turske dodalo je da je rezolucija
“očigledno izrađena i objavljena za unutarnju upotrebu te je lišena bilo kakve povijesne ili pravne osnove” te da predstavlja “politički korak bez značenja”.
Novo zahlađenje odnosa između Turske i SAD-a?
Iako su SAD i Turska vojni partneri i članice NATO saveza, u posljednje vrijeme možemo pratiti rast napetosti između dva saveznika. Tome je prije svega uzrok različit geopolitički pogled na rješenje sirijske krize, turski odnos prema Kurdima te sve veća vojna suradnja između Turske i Rusije.
Iako turska vojna operacija “Izvor mira”izazvala brojne osude europskih članica NATO saveza, američki predsjednik i vrhovni vojni zapovjednik, Donald Trump nije osudio Tursku zbog iste. Štoviše, u nedavnom javnom obraćanju, Trump je iskazao zahvalnost Turskoj za sudjelovanjem u akciji u kojoj je ubijen lider terorističke organizacije ISIS Abu Bakr al-Baghdadi te je naveo da je uspostavljanje primirja nakon završene operacije “Izvor mira” “lijepa vijest i da će biti spašeni milijuni života.”
Zbog raskoraka u stavovima Zastupničkog doma koji je pod kontrolom demokrata i američkog predsjednika Donalda Trumpa, preostaje vidjeti kakav će utjecaj imati rezolucija na odnose SAD-a i Turske.
