Poraz Syrize i pobjeda „nove“ grčke stranke na parlamentarnim izborima
Prošle nedjelje grčki glasači izašli su na parlamentarne izbore. Iako su ankete najavljivale tijesnu trku između dosadašnjeg premijera i čelnika Syrize, Alexisa Tsiprasa i Kiriakosa Micotakisa i vođe oporbene Nove demokracije, Kiriakosa Micotakisa, Nova Demokracija samostalno je osigurala većinu u grčkom parlamentu.
Dok se Grčka sporo oporavlja, na pomolu je novo političko poglavlje pod liberalnim premijerom Micotakisom.
“Nova Demokracija” pobijedila, birači kaznili Tsiprasa
Nakon pobjede na euro parlamentarnim izborima, konzervativna stranka Nova Demokracija pobjedila je i na grčkim parlamentarnim izborima. Nakon četverogodišnje vladavine lijeve koalicije prevođene Syrizom i Alexisom Tsiprasom, konzervativci se vraćaju na vlast. S gotovo 40 posto osvojenih glasova i 10 posto više glasova od Syrize, Nova Demokracija samostalno je osigurala većinu u grčkom parlamentu. Pritom treba dodati i 50 dodatnih mandata relativnom pobjedniku izbora, čime je Nova Demokracija osigurala apsolutnu većinu u parlamentu.
Nezadovoljni politikama štednje i potpisanim sporazumom sa Sjevernom Makedonijom, grčki birači uskratili su potporu dosadašnjem premijeru Alexisu Tsiprasu koji je na vlasti od 2015. godine. Povratkom na vlast, konzervativci najavljuju novo poglavlje grčke politike.
Od heroja do „kukavice“ – turbulentan mandat Alexisa Tsiprasa došao kraju
Iako je Syriza još za vremena krize 2008 – 2009. stekla veliku popularnost opirući se mjerama štednje nametnutih od inozemnih vjerovnika kojima je Grčka dugovala novac, to ipak nije bilo dovoljno za osvajanje vlasti na redovnim izborima 2012.
Unatoč drugom najvećem broju osvojenih glasova i velikom koalicijskom potencijalu, Syriza je odbila sudjelovati u vlasti i koaliciji desnice predvođene Novom Demokracijom.
Syirzina vlada u sjeni dočekala je svoj trenutak u siječnju 2015. godine, kada politička kriza rezultira raspuštanjem parlamenta i pobjedom Syrize na izvanrednim izborima. No u tri godine čekanja izmijenila se politička situacija u Grčkoj. Na snazi je bio već drugi sporazum Grčke i međunarodnih vjerovnika i prostor za otpor mjerama štednje bio je značajno sužen. Svjestan da kapacitet vlade nije dovoljan za prekid nametnutih mjera štednje, Tsipras se okreće grčkom narodu i raspisuje referendum koji je održan 5 srpnja 2015. godine.
Iako su Grci sa 61% rekli ne sporazumu i mjerama štednje, inozemni pritisak za fiskalnom disciplinom Grčke bio je prejak i Tsipras potpisuje treći program pomoći Grčkoj, nastavljajući mjere štednje. To je dovelo do raskola unutar stranke te na izvanrednim izborima iste godine Tsipras ipak ostaje na vlasti. Osim odustanka od zagovaranog zaokreta od mjera štednje, dio grčkih birača Tsiprasu zamjera i sporazum sa Sjevernom Makedonijom, čime je ta država nakon desetljeća grčke blokade u međunarodnim institucijama konačko usuglasila promjenu imena.
Nova Demokracija – stara stranka – novo lice
Iako naziv sugerira suprotno, Nova Demokracija jedna je od prvih stranaka koje su osnovane nakon demokratizacije Grčke 1974. godine. Od 2004., bila je kontinuirano u vlasti, sudjelujući u kreaciji sporazuma s inozemnim vjerovnicima čime se osigurao financijski paket pomoći prezaduženom i posrnulom grčkom gospodarstvu.
Radikalne mjere štednje na koje je vlada morala pristati rezultirali su izbornim porazom 2015. godine i odlaskom u oporbu. Osvježena novim licem, 51 godišnjem financijskim stručnjakom, Kiriakosom Micotakisem koji je 2016. preuzeo posrnulu stranku, Nova Demokracija se nakon 4 godine izbivanja vraća na vlast.
Povratkom na vlast se najavljuju i nove mjere smanjenja poreza, liberalizacije i privatizacije gospodarstva i privlačenja novih investicija. Najavljene mjere bude optimizam grčkom gospodarstvu koje se polako oporavlja, no upitan je reformski kapacitet stranke koja dijeli odgovornost za prvotno uvlačenje Grčke u dužničku krizu. Smanjenje poreznih prihoda države u izostanku obećanih inozemnih ulaganja mogli bi dodatno destabilizirati krhku grčku ekonomiju.
Ostaje i otvoreno pitanje grčkog utjecaja na buduće financijske aranžmane, poglavito sa EU, imajući na umu da je trenutno najjača europska stranka ista ona čijoj stranačkoj obitelji pripada i Nova Demokracija.
