Nazire li se kraj rata u Afganistanu?

kraj rata u Afganistanu, povlačenje oružanih snaga, mirovni pregovori
Foto: Army Amber/Pixabay
Američki dužnosnici i predstavnici afganistanskih talibana se nakon šestodnevnih pregovora u Dohi približavaju sklapanju sporazuma o okončanju rata dugog 17 godina

Predstavnici afganistanskih talibana vodili su s američkim dužnosnicima jedne od do sada najozbiljnijih pregovora oko mira u Afganistanu i obje strane su objavile da je došlo do napretka.

Glavni američki pregovarač Zalmay Khalilzad objavio je na Twitteru da su pregovori bili produktivniji od prijašnjih i da se nada da će se uskoro nastaviti. Također je poručio da odlazi u Afganistan na konzultacije s vladom u Kabulu.

“Postigli smo značajan napredak kod dva ključna pitanja: suzbijanje terorizma i povlačenje postrojbi. To ne znači da smo gotovi. Još nismo završili s tim, a potrebno je raditi i na drugim vitalnim pitanjima kao što su unutar-afganistanski dijalog i potpuni prekid vatre”, objavio je Khalilzad.

Ipak, ovo je prvi put u devet godina isprekidanih pregovora da sve strane izgledaju ozbiljno zainteresirane za postizanje dogovora.

Američki predsjednik Trump nesklon daljnjoj prisutnosti američkih snaga u Afganistanu

Talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid izjavio je da napredak u drugim pitanjima neće biti moguć dok se ne riješi pitanje povlačenja stranih snaga iz Afganistana, ali je također rekao da je postignut napredak u povlačenju i da pobunjenici još uvijek žele pregovarati.

Temeljni obrisi novog dogovora procurili su od strane talibanskih izvora, a prema tim informacijama Amerikanci bi trebali povući 14.000 vojnika, a talibani se obvezati da više neće dopustiti da se njihovim teritorijem koriste ekstremističke skupine poput Al Qaede koja je 2001. godine organizirala napad na SAD iz Afganistana i tako započela rat.

Nakon gotovo dva desetljeća rata tijekom kojeg su izgubljeni desetci tisuća života i stotine milijardi dolara, američki predsjednik Donald Trump je jasno izrazio svoju nenaklonost prema nastavku prisutnosti američkih snaga u Afganistanu. U prosincu je predložio da se u nadolazećim mjesecima povuče polovica od 14 000 američkih vojnika.

To je bilo prije nego je Khalilzad uopće započeo posljednji krug izravnih pregovora s talibanima. Primirja su u Afganistanu do sada dolazila i prolazila, a većina promatrača ne vjeruje da se afganistanska vojska može suprotstaviti talibanima bez američke potpore pa se postavlja pitanje tko bi jamčio primirje kad Amerikanci odu.

Talibani i Afganistanci trebaju međusobno dogovoriti detalje oko postizanja mira

Proći će mjeseci ili godine prije nego što se konačno postigne mirovno rješenje, ali ovo je prvi put da je ostvaren napredak prema postizanju mira, jer su svi prijašnji napori da se čak i započnu razgovori bili neuspješni.

Mnogi političari i većina Amerikanaca odavno su se složili kako je vrijeme da se Amerika povuče i preda stvari u ruke Afganistancima, ali sada se postavlja pitanje hoće li to afganistansku vladu koštati kontrole nad zemljom.

Bilo koji sporazum prihvatljiv Zapadu i afganistanskoj vladi značio bi priznavanje osnova afganistanskog ustava – jamčenje građanskih prava, koja su u sukobu s talibanskim tumačenjem šerijata, osobito kada su u pitanju prava žena.

Mnogi svjetski lideri usvajanje takvog ustava smatraju linijom koja se ne smije prijeći.

Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani nije kritizirao razgovore vođene od strane Amerikanaca, kao što je to ranije činio, ali je podsjetio da je Khalilzadova misija uvjeriti talibane da sjednu i porazgovaraju s afganistanskom vladom.

Gotovo sve osim osnovnih odrednica sporazuma i dalje je na pregovaračkom stolu, na primjer, hoće li talibani razgovarati licem u lice s vladom u Kabulu i hoće li postojati barem manji broj američkih ili drugih stranih vojnika za čuvanje međunarodnih objekata.

Postavlja se i pitanje raspodjele moći, poput toga hoće li se talibani moći kandidirati na predsjedničkim, pokrajinskim i okružnim izborima koji su zakazani za srpanj ove godine.

Izvor: The New York Times