Početkom ovoga mjeseca obilježena je druga godišnjica referenduma o neovisnosti Katalonije. Tisuće ljudi izašle su ponovno na ulice diljem te španjolske pokrajine. Iako je broj prosvjednika manji nego ranijih godina, oni ne odustaju od svojih zahtjeva za neovisnom Katalonijom.
Prvoga dana listopada na ulicama Katalonije okupile su se tisuće prosvjednika kako bi obilježile drugu godišnjicu referenduma o neovisnosti. Više od 18 000 građana okupilo se u glavnom gradu Barceloni, dok se više od 20 000 okupilo u ostalim većim gradovima.
Iako je broj okupljenih znatno manji nego što je to bilo ranijih godina, pokret za neovisnošću ostao je jednako snažan kao i prije. Prosvjednici ne odustaju od svojih zahtjeva, odnosno potpune neovisnosti od španjolske vlasti.
Podsjećaju javnost na brutalnost španjolske policije i civilne garde koja je silom pokušavala zaustaviti provođenje referenduma, koje je španjolski Ustavni sud ranije zabranio. Tada je stotine ljudi ozlijeđeno kada su pokušali pristupiti glasačkim mjestima. Većina ih je i uhićena. Unatoč svemu tome više od dva milijuna birača izašlo je na referendum i s 92% glasova izjasnilo se za Katalonsku republiku.
Prosvjedna povorka u Barceloni se okupila ispred predstavništva Europske komisije gdje su izrazili neslaganje sa slabom reakcijom Europske unije na događaje od prije dvije godine. Europa je tada odbacila bilo kakvu mogućnost priznanja samostalnosti Katalonije, ali je također izostala reakcija na nasilje koje se događalo na biračkim mjestima.
Proglašena neovisnost, pa zatim stavljena izvan snage
Nakon provedenog referenduma i prebrojavanja glasova, katalonska vlada je u narednim danima pripremala konačnu deklaraciju kojom se proglašava neovisnost. Tadašnji katalonski predsjednik Carles Puigdemont u obraćanju Parlamentu je izjavio kako će poštovati volju naroda.
Volju birača smatrao je legalnom i pravno obvezujućom te je rekao kako će ona biti provedena. No uz to je dodao kako će tražiti od Parlamenta da privremeno obustavi provođenje deklaracije kako bi mogao biti nastavljen dijalog. Time je zbunio svjetsku javnost, koja nije bila sigurna je li proglašena katalonska neovisnost.
Krajem mjeseca Parlament je na novoj sjednici doista proglasio neovisnost, iako je oporba odbila sudjelovati u glasovanju i napustila zasjedanje. Španjolska vlast je proglasila Deklaraciju o katalonskoj neovisnosti u suprotnosti sa španjolskim Ustavom.
U skladu s člankom 155 Ustava raspustila je katalonski parlament i preuzela direktno upravljanje pokrajinom. Dva mjeseca kasnije održani su novi parlamentarni izbori u Kataloniji, na kojima su većinu ponovno osvojili zagovornici neovisnosti.
U međuvremenu su članovi katalonske vlade uhićeni zbog kršenja španjolskog Ustava i provođenja nelegalnog referenduma koji je financiran javnim novcem. Presuda se očekuje krajem ovoga mjeseca. Carles Puigdemont je pobjegao u Belgiju odakle se nastavlja boriti za neovisnost Katalonije.
Katalonsko predstavništvo i u Zagrebu
Predstavništvo katalonske vlade je u rujnu 2017. otvorilo ured u Zagrebu s ciljem uspostavljanja odnosa s državama jugoistočne Europe. Dva mjeseca kasnije, kada je španjolska vlast preuzela direktno upravljanje tom pokrajinom, sva katalonska predstavništva diljem svijeta morala su biti zatvorena. Početkom ove godine predstavništvo u Zagrebu je ponovno započelo s radom.
Predstavništva katalonske vlade služe kao svojevrsna „veleposlanstva“ Katalonije kojima je zadatak uspostaviti gospodarske, trgovinske, kulturne, akademske i sportske odnose sa svim zemljama svijeta. Također Katalonci nastoje informirati građane ostalih zemalja sa situacijom u toj regiji, kako bi dobili podršku i moguće priznanje neovisnosti jednoga dana.
Pročitajte još: Kako stoje stvari godinu i pol dana nakon referenduma o neovisnosti Katalonije