Hongkongška zračna luka već se nekoliko dana nalazi pod opsadom prosvjednika i svakog dana otkazuju se letovi
Prosvjedi koji su započeli kao reakcija na pokušaj donošenja novog zakona o izručenju hongkongških državljana Kini pretvorili su se u politički sukob koji stvara usijanu atmosferu u kojoj padaju teške riječi.
Posebno zabrinjava činjenica kako je službeni Peking nedavno okarakterizirao prosvjede kao pokret koji pokazuje „klice terorizma“. Ovakva interpretacija događaja zabrinjava svjetsku javnost jer strahuje se kako bi Kina mogla vojno intervenirati što bi značilo pravu katastrofu.
Posebno područje
Hong Kong danas ima status posebnog administrativnog područja sa sustavom slobodnog tržišta. Još od 1843. godine kada je sa završetkom Opijumskih ratova postao britanska kolonija nakon potisivanja mirovnog ugovora u Nankingu, Hong Kong razvija se u zasebno tržišno središte regije.
Orijentiranost prema trgovini i danas je glavna odlika hongkongškog gospodarstva pa uslužni sektor ima udjel od gotovo 89 posto, a trećinu BDP-a pokrivaju trgovina i turizam.
Sporni geografski položaj i kraj ere kolonijalizma pokrenuli su višegodišnje pregovore Kine i Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su rezultirali dogovorom koji je postignut 1984. godine kada je određeno kako britanska uprava nad Hong Kongom prestaje s datumom 1.7.1997. Nakon navedenog datuma, Hong Kong postaje posebno administrativno područje Kine uz jamstvo kako će sljedećih 50 godina zadržati kapitalistički gospodarski sustav.
Od sredine 80-ih kreće prvi val iseljavanja iz Hong Konga i do njegova prelaska pod kinesku upravu područje će napustiti više od pola milijuna ljudi. Postojali su mnogi razlozi odlaska, ali kao najvažniji spominjao se strah stanovnika od mogućeg smanjenja građanskih prava i sloboda.
Danas se Hong Kong nalazi upravo pred takvim izazovima jer su neki građanski temelji narušeni i dio demokratskih procedura i praksi doveden je u pitanje.
Sukob dvaju gledišta
Prosvjedi u Hong Kongu su za sobom povukli reakcije britanskih i kineskih vlasti. Bezobzira na to što od 1997. Hong Kong ima status posebnog administrativnog područja Kine, Ujedinjeno Kraljevstvo u ovom trenutku želi komentirati situaciju i upozoriti na nužnost dijaloga dviju strana.
Britanski i kineski pogledi na Hong Kong bitno se razlikuju.
Kinesko gledište na današnju poziciju Hong Konga Deutsche Welle temeljito je analizirao u svom članku.
Može se reći kako današnja uloga Hong Konga za Kineze više nije ista kao prije. Hong Kong nema više glavnu ulogu u kineskoj industriji i ona ne ovisi o njemu. Zbog ekonomskog razvitka i stvaranja industrijskih centara, Kinezi si danas mogu dopustiti slabljenje hongkongške industrije, a njena moć i privilegije u trendu su opadanja.
Tijekom posljednje ekonomske krize Kinezi su Hong Kongu doznačili veća financijska sredstva i kineske vlasti smatraju kako je to pokazatelj njihove brige i neupitnog interesa za razvitak Hong Konga, a prosvjedi se zbog toga promatraju kao čin nezahvalnosti.
Kinezima također smeta što hongkongški stanovnici tijekom britanske uprave nisu isticali pravo na samoopredjeljenje, a sada ga pod upravom Kine ističu snažnije nego ikad.
Deutsche Welle pokazao je u članku kako su Kinezi svjesni da mogu nametati Hong Kongu svoja rješenja zbog promjene odnosa snaga i samostalne održivosti kineskog gospodarstva. Hong Kong za njih nije više važan gospodarski posrednik kao ranije, ali problem je što njegovi stanovnici imaju veću potrebu za demokratskim strukturama i dolazi do kolizije dvaju političkih i ekonomskih sustava.
Kinezi krive britanski kolonijalizam što Hong Kong ne gleda na Kinu kao na svoju domovinu, ali Britanci tvrde kako je kolonijalizam spasio Hong Kong od Velikog koraka naprijed, Kulturne revolucije i Velike gladi.
Britansko je gledište kako su Hong Kong i hongkongški investitori bili jedni od najzaslužnijih za kinesku ekonomsku transformaciju tijekom 70-ih.
Službeni stav britanskog Ministarstva vanjskih poslova je da postoje snažne veze Ujedinjenog Kraljevstva i Hong Konga, osuđuje se nasilje, ističe se pravo na miran prosvjed, a Kinu se podsjeća na odredbe zajedničke deklaracije dviju zemalja.
Hua Chunying, glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je nedavno kako su dani britanskog upravljanja davno prošli i kako Ujedinjeno Kraljevstvo nema suverenitet, nadležnost ili pravo na nadzor nad Hong Kongom.
Izvori:
https://www.dw.com/hr/hong-kong-je-nezahvalan-nr-kini/a-49860492
