Ovotjedni minisummit Europske unije bio je posvećen sve većem priljevu migranata sa sjevera Afrike. Nova, anti-imigrantska vlada Giuseppea Contea odbila je primiti nevladin brod Lifeline pun spašenih migranata koji nakon talijanske „odbijenice“ trenutno plovi u međunarodnim vodama. Iako je summit trebao biti početak nove, solidarne politike zemalja članica po pitanju migrantske krize, tenzije sve više rastu. Hoće li se ponoviti kaos 2016.?
Talijansko “Ne” okupilo zemlje članice za pregovarački stol
Pod novim političkim vodstvom, Italija je odlučila učiniti zaokret po pitanju prihvata migranata. Zemlja koja je proteklih godina bila glavno utočište migranata koji su se opasnim putem preko Sredozemnog mora dokopali europskog kontinenta, odlučila je napraviti zaokret u dosadašnjoj prihvatnoj politici. Odbila je primiti spašene migrante s broda Lifeline te ih je preusmjerila Malti koja je također odbila primiti migrante. „Talačka“ situacija i pojačani priljev migranata sa sjeverne afričke obale, primorao je političke čelnike zemalja EU na sastanak. Summit koji je trebao biti početak rješavanja migrantskog pitanja samo je potvrdio čvrste stavove, prije svega Višegradske skupine, o čvrstoj obrani nacionalnih granica i interesa.
Što kaže Zapad – Njemačka, Austrija, Francuska
Iskustva iz 2016. godine donijele su zaokret u politikama „otvorenih vrata“ zapadnih zemalja Unije. Porast kriminala i uglavnom neuspješna integracija novopridošlih migranata dovele su do uspona konzervativnih političkih opcija i stvaranja pritiska za zatvaranjem granica za migrante. Konzervativci su osvojili vlast u Austriji, a njemački CSU kao dio novoformirane njemačke vlade uspješno vrši pritisak na Angelu Merkel. Francuska koja se već godinama bori s velikim brojem ilegalnih migranta, oštro je odgovorila na prozivanje nove talijanske vlade.
Što nas čeka u budućnosti?
Nastavak nestabilnosti na Bliskom istoku i novim zaoštravanjem odnosa između nuklearne sile Irana i Zapada svakako utječu na kontinuitet migrantske krize i u budućnosti. Nesloga europskih zemalja, nespremnih na solidarnu podjelu kvota, stvara i stvarat će pritisak na već narušeno povjerenje unutar EU te je skorašnje rješenje ove krize zasada još neizgledno.
