Prošli tjedan Egipćani su masovno prosvjedovali na ulicama
Prvi su to veći prosvjedi u mandatu predsjednika el-Sisija. Rast nezadovoljstva potaknut je mjerama štednje i padom standarda građana. Više od dvije tisuće ljudi je uhićeno.
Tisuće prosvjednika izašle su na ulice najvećih egipatskih gradova prošli tjedan kako bi iskazali nezadovoljstvo stanjem u državi i vladavinom predsjednika Abdela Fattaha el-Sisija.
Većina nezadovoljnih građana okupila se na trgu Tahrir u Kairu koji je bio središte pokreta i 2011. kada je svrgnut tadašnji predsjednik Mubarak. Prosvjedi su se proširili i na ostale veće gradove poput Aleksandrije i Sueza.
Građani su izašli na ulice potaknuti padom kvalitete života u posljednjih nekoliko godina i mjerama štednje koje su nametnute zbog sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom.
Egipatska vlada je 2016. dobila 12 milijardi dolara zajma od MMF-a i zauzvrat se obvezala na smanjenje javne potrošnje i stabilizaciju gospodarstva.
Prosvjedi su izbili u trenutku kada se el-Sisi nalazio u New Yorku kako bi nazočio sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda
Građani su zahtijevali odlazak predsjednika s vlasti, optužujući ga za korupciju i nezakonito trošenje javnog novca.
Rujanski prosvjedi prvi su veći prosvjedi u Egiptu otkako je el-Sisi 2014. godine došao na vlast. Tada su ovakvi neprijavljeni prosvjedi postali zabranjeni kako bi se uspostavila stabilnost u zemlji koja je trajala od izbijanja Arapskog proljeća 2011.
Smijenjena dva predsjednika u posljednjih nekoliko godina
Prosvjedi protiv predsjednika na vlasti postali su uobičajeni u Egiptu od 2011. godine kada su se građani prvi puta počeli okupljati na trgu Tahrir. Tada su smijenili s vlasti Hosnija Mubaraka koji je tom zemljom vladao nepunih 30 godina.
Bio je to dio pokreta poznat kao Arapsko proljeće, koji je zahvatio veliki broj arapskih zemalja i rezultirao promjenom režima u nekoliko njih a u drugima je rezultirao značajnim ustavnim promjenama kojima se udovoljilo zahtjevima građana.
Mubaraka je na mjestu predsjednika 2012. zamijenio Mohamed Morsi koji je izabran na prvim demokratskim izborima u nekoliko desetljeća. No, Morsi je već sljedeće godine smijenjen s vlasti u državnom udaru koji je predvodio tadašnji general u egipatskoj vojsci, a današnji predsjednik Abdel Fattah el-Sisi.
Potaknut zahtjevima svojih pristaša, el-Sisi se 2014. umirovio na mjestu generala te kandidirao za predsjednika države. Odnio je pobjedu s gotovo 97%, ali je na izbore izašlo manje od polovice birača.
Pri dolasku na mjesto predsjednika, el-Sisi je vojsci dodijelio široke ovlasti i zabranio neprijavljene prosvjede kako bi uspostavio mir u zemlji. No, takvi potezi naišli su na kritiku međunarodne zajednice ističući kako se njegova politika ne razlikuje značajno od prijašnjih autoritarnih predsjednika.
