Duhovi Trianona

Mađarska
Pixabay

Prije nekoliko dana objava Ureda za međunarodnu komunikaciju mađarske Vlade uzburkala je strasti u regiji

Na Twitteru se našla karta „Velike Mađarske“ i na objavu su odmah reagirale susjedne zemlje protestnim notama. Objavom se htjelo podsjetiti na 4.6.1920. i mirovni sporazum u Trianonu. Mađarska je sa silama Antante nakon završetka Prvoga svjetskog rata potpisala mirovni sporazum u palači Trianon u Versaillesu čime je izgubila dvije trećine svog teritorija koji je podijeljen između Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine SHS i Rumunjske.

Gotovo 31 posto Mađara je nakon toga ostalo živjeti izvan Mađarske. Do danas je broj Mađara u tim područjima drastično pao ili su se oni jednostavno asimilirali među domaće stanovništvo. Datum potpisa sporazuma u Trianonu Mađari vide kao nacionalnu tragediju.

Mađarskoj ovo nije prvi put da se služi sličnim provokacijama i plasiranje ovakvih ideja u javnost koristeći se „povijesnim istinama“ ili kartama koje prikazuju ono što bi „trebalo biti“ je samo odraz snažnog vala nacionalizma koji je dobio zamah otkad Viktor Orban vrši dužnost mađarskog premijera.

Javnost mora znati što je istina

Isticanje povijesne nepravde je zapravo cijela jedna kampanja u koju su uključeni i građani. Primjer toga su naljepnice za automobile koje također prikazuju kartu „Velike Mađarske“, a mogu se nabaviti na gotovo svim benzinskim crpkama što je zadnjih godina jako popularno.

Pisanje mađarskih medija isto tako ide u sličnom pravcu. Gotovo svi mađarski online portali negativno pišu o Trianonu.

Primjer članka s dailynewshungary.com, portala namijenjenog svima koji nisu govornici mađarskog jezika i ostalima koje zanimaju događanja u Mađarskoj, pokazuje da se prava istina o sporazumu u Trianonu mora jasno prikazati u medijima kao urota i povijesna nepravda.

Članak, potpisan kao djelo anonimnog Mađara koji živi u inozemstvu, iznosi nekoliko teza. U njemu se tvrdi kako su prava manjina bila presudni element zašto su sile Antante odlučile mađarske teritorije odvojiti, ali jedina etnička mapa na koju se nije gledalo je ona mađarska.

Pozadina mira je, prema tumačenju iz članka, namjerno uništenje mađarskog gospodarstva. Strateško „komadanje“ Mađarske se vidi prema rasporedu gradova koji su nekad bili transportni centri. Oradea, Satu Mare, Subotica, Berehove ili Uzhhorod, nekad važna logistička središta, sada se nalaze u drugim zemljama.

Još jedna demografska nepravda koja se spominje u članku je grad Bratislava koji, navodno, nikad nije bio slovački, već je uvijek imao oznaku krunidbenog grada u tadašnjoj Ugarskoj. Prema statistikama koje su iznijete, 1910. je u Bratislavi živjelo 42 posto Nijemaca, 41 posto Mađara i samo 15 posto Slovaka. Danas u Bratislavi živi samo oko 3 posto Mađara.

Slična situacija je i u Gradu Cluj-Napoca gdje je prije živjelo 82 posto Mađara, a prema podacima iz 2011. ih je samo 16 posto.

U članku je posebno zanimljivo gledište na novonastale države nakon Versajskog mira. Tadašnja Čehoslovačka i Kraljevina SHS su, prema autoru teksta, izmišljotine koje su se kasnije raspale zbog etničke netrpeljivosti, a dopušteno je da se jedno 1000 godina staro kraljevstvo uništi.

Gotovo stoljeće nakon…

Od želje da se odredbe mirovnog sporazuma u Trianonu promijene Mađari će teško odustati i to pokazuje njihova današnja vanjska politika.

Najveća mađarska manjina se nalazi u rumunjskoj pokrajini Transilvaniji i trzavice između dvije zemlje postoje godinama. Još od velikog prosvjeda 2014. i Orbanovog posjeta 2015., žustro se raspravlja u Mađarskoj o mogućnosti postizanja autonomije što je sredinom prošle godine tadašnji rumunjski premijer Tudose žestokim riječima negirao.

U Slovačkoj je 2009. parlament izglasao sporni zakon kojim se uporaba drugih jezika osim slovačkog u interakciji s javnim institucijama novčano kažnjava. Iste godine je zbog toga napadnuta slovačka ambasada u Budimpešti te slovački ambasador. Poslije nemilih događaja tenzije su se smirile i zemlje nastoje surađivati u rješavanju sličnih problema.

Srbija je Mađarskoj također uputila prosvjednu notu zbog objavljene karte i u Vojvodini je tijekom održavanja izbora česta situacija da je glavni slogan tamošnjih mađarskih stranaka zauzimanje za teritorijalnu autonomiju, a Mađari Vojvodinu po navici zovu „južnim krajem“.

Europska unija prati navedene probleme i napetosti te se možemo nadati kako će se ipak naći okvir za rješavanje problema kroz dijalog u kojem sve zemlje moraju poštovati manjinska prava i prihvatiti utvrđene granice na kojima se temelji moderna Europa.

Izvori:

https://en.wikipedia.org/wiki/Treaty_of_Trianon


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije