Broj ubijenih novinara u porastu

Vijesti, novinarstvo, press
Pixabay
Prema podacima Međunarodne federacije novinara (IFJ) u 2018. godini ubijeno je 94 novinara i medijskih radnika, što je čak 12 više nego prethodne godine. To je prekinulo pozitivan slijed od prethodne tri godine kada je zabilježen pad broja ubijenih novinara.

Naime, ubijeno je 84 novinara, kamermana i tehničara, a njih preostalih desetero činilo je medijsko osoblje među kojima su zaštitari i vozači. Život su izgubili u unakrsnoj vatri, pokušajima ubojstva ili pak u bombaškim napadima.

Među najopasnijim područjima za novinare istakao se Afganistan u kojemu je prošle godine poginulo 16 članova medijskog osoblja. Najviše ih je (njih devetero) izgubilo život u Kabulu, glavnom gradu Afganistana, tijekom eksplozije nakon samoubilačkog napada o kojem su došli izvještavati. Iza Afganistana slijedi Meksiko čiji rasprostranjeni kriminal raširen u narko kartelima često pogađa novinare, pa ih je tako prošle godine ubijeno čak 11. Potom slijedi Jemen s devetero ubijenih medijskih radnika, osam u Siriji, sedam u Indiji, šest u Somaliji, i pet u Pakistanu i SAD-u.

Jamal Khashoggi

Među novinarima ubijenim u Afganistanu prošle godine bio je i Jamal Khashoggi, kolumnist Washington Posta, o čijem se slučaju u medijima najviše govorilo. Ubijen je u saudijskom konzulatu u Istanbulu početkom listopada prošle godine.

Porijeklom iz Saudijske Arabije, Khashoggi je snažno kritizirao svoju vladu na čelu koje je prijestolonasljednik Muhammed bin Salman. Tijelo novinara nije pronađeno, a za ubojstvo još nitko nije odgovarao. Iako američka obavještajna agencija CIA u priopćenju za Washington Post zaključuje kako je naredba o ubojstvu mogla doći isključivo od saudijskog državnog vrha – princa Muhammeda, predsjednik SAD-a Donald Trump, inače suradnik Saudijske Arabije, nije ga htio proglasiti niti odgovornim niti nedužnim u spomenutom slučaju. „Možda je to učinio, a možda i nije“ rekao je Donald Trump tvrdeći kako će SAD i dalje ostati čvrsti partner Saudijske Arabije od koje planira nabavku vojne opreme te zajedničku borbu spram Irana.  Iako je američki predsjednik osudio nasilje nad novinarima, u jednoj od svojih izjava prozvao ih je “neprijateljima naroda”.

Jan Kuciak

Sličan primjer je slučaj Jan Kuciaka, 27-godišnjeg istraživačkog novinara koji je istraživao političku korupciju u Slovačkoj i povezanost visokopozicioniranih Slovačkih političara s Talijanskom mafijom. On i njegova zaručnica Martina Kušnirova ubijeni su u veljači prošle godine, a pronađeni su mrtvi u njihovom domu pokraj Bratislave.

Ubojstvo je šokiralo naciju te potaklo još veću ogorčenost zbog korupcije što je rezultiralo snažnim nemirima. Pritisak javnosti rezultirao je odlaskom premijera Roberta Fica, ministra unutarnjih poslova Roberta Kalinaka, kao i zapovjednika policije Tibora Gašpara.

Iako je privedeno četvero osumnjičenih osoba, do danas još nitko nije odgovarao za počinjeni zločin.

Ubojstvo tri ruska novinara u Srednjoafričkoj Republici

Sredinom prošle godine troje ruskih televizijskih novinara ubijeno je iz zasjede u Srednjoafričkoj Republici. Kiril Radčenko, Aleksander Rastorgujev i Orkhan Dzhemal u državu su stigli kako bi istraživali rusku privatnu vojnu kompaniju Wagner koja je, kako navode mediji, povezana s Kremljom te aktivna u Siriji i Ukrajini.

Troje novinara radili su na dokumentarnom filmu o ruskim plaćenicima iz grupe Wagner za koje se smatra da su sudjelovali u tajnim misijama za Kremlj u istočnoj Ukrajniji i Siriji, Cijeli projekt financirao je izgnani ruski oligarh Mihail Hodorkovski koji, inače kritički nastrojen prema ruskoj vladi, redovito financira projekte u znak potpore istraživačkog novinarstva.

Do sada nema konkretnih dokaza da su ubojstva povezana s projektom već se nagađa da su novinari ubijeni tijekom pljačke. Ministarstvo vanjskih poslova prebacilo je odgovornost na nedovoljnu pripremljenost novinara za takvo područje, iako je bila riječ o iskusnim ratnim dopisnicima.

Ruski državni mediji izbjegavali su izvještavanje o projektu s obzirom da je Kremlj javno demantirao povezanost s Wagnerom te uopće postojanje bilo kakve privatne vojne kompanije.

Napadači nisu identificirani niti je itko odgovarao za počinjeni zločin.

Budućnost novinarstva

S obzirom na navedenu statistiku i izdvojene slučajeve možemo uvidjeti kako je sigurnost novinara u sve većoj opasnosti kao i sloboda tiska.

Prema deklaraciji koji je donijela Međunarodna federacija novinara, novinar je dužan poštovati istinu i prava javnosti na istu tu istinu. Njegova je dužnost uvijek braniti načela slobode i pravo na objektivan komentar ili kritiku. No, s obzirom na to da je obrana istine mnoge novinare stajala života ne čudi da se sve manje ljudi usudi i dalje baviti takvim tipom novinarstva. Pitanje je kakva onda sudbina očekuje novinarstvo u budućnosti?

Porast broja ubijenih novinara u 2018. godini ne čudi s obzirom na to da nitko za počinjene zločine nije odgovarao. Čini se da će kvalitetno istraživačko novinarstvo u budućnost, postojati samo u teoriji, ukoliko se novinare pravovremeno ne zaštiti.


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije