Nakon dvadeset godina pregovora, Europska unija i južnoamerički trgovinski blok postigli su sporazum o slobodnoj trgovini. Sada kada je konačni tekst ugovora pred završetkom i u proceduri ratificiranja u nacionalnim parlamentima, postao je predmetom prijepora između vlada članica i čelnika Unije.
Sredinom rujna Odbor za europske poslove austrijskog Parlamenta odbio je nacrt sporazuma između Europske unije i Mercosura. U svojoj gotovo jednoglasnoj odluci iznijeli su zabrinutost zbog toga kakav će učinak sporazum imati na austrijsku poljoprivredu, ali i na zaštitu okoliša.
Kritizirali su brazilskog predsjednika Bolsonara i njegovu administraciju zbog načina na koji se odnose prema Amazoni i zbog njegovog upornog negiranja klimatskih promjena.
Najveći otpor je pružila Austrija
Iako su svoje neslaganje sa sporazumom neformalno izrazili francuski i irski čelnici, austrijski veto prvi je službeni stav jednog zakonodavnog tijela. Njime će natjerati austrijsku vladu da se sporazumu usprotivi na europskoj razini. Ranije tijekom ljeta svoje neslaganje je iznio i irski parlament, ali njegova odluka nije obvezujuće prirode za irsku vladu koja je ranije izrazila potporu sporazumu.
Sporazumi koje Europska unija postigne s drugim trgovinskim blokovima ili pojedinačnim državama moraju dobiti odobrenje europskog parlamenta, kao i nacionalnih parlamenata svake zemlje članice. Velike prijepore izazvala je i CETA 2017. godine.
Sporazum koji je Unija postigla s Kanadom najveći otpor doživjela je u belgijskom parlamentu. Zbog njihovog protivljenja, ugovor još uvijek nije u potpunosti na snazi. Sličnu sudbinu mogao bi i doživjeti sporazum s Mercosurom.
Dvadeset godina pregovora
Europska unija postigla je sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Pregovori su započeli još 1999. ali su kontinuirano nailazili na otpor europskih poljoprivrednika. Sporazumu su se posebno protivili europski uzgajivači govedine bojeći se uvoza iz Brazila koja bi značajno utjecala na cijenu u Europi. Najveće protivljenje su izrazili irski i francuski poljoprivrednici.
No, potaknuti rastom protekcionističkih mjera diljem svijeta i porastom podrške šire javnosti takvim politikama, europski čelnici 2016. vratili su se za pregovarački stol kako bi konačno postigli sporazum. Istaknuli su kako sporazum dolazi u kritičnom trenutku u kojem je potrebno zaštititi slobodnu trgovinu i dosadašnji način poslovanja diljem svijeta. Čelnici Mercosura su izrazili želju i za postizanjem novih sporazuma s ostatkom svijeta, posebno s Kanadom i EFTA-om.
Što sporazum donosi?
Nacrt sporazuma predstavljen je u lipnju ove godine na sastanku skupine G20 u Osaki. Svojom implementacijom će ukloniti više od 90% carina na uvoz robe iz Mercosura. Prvenstveno se to odnosi na poljoprivredna dobra poput govedine, peradi i šećera. Europska unija će profitirati od ukidanja carina na izvoz europskih automobila i automobilskih dijelova na južnoameričko tržište. Procjenjuje se da će sporazum ukloniti carine na robu vrjedniju više od 4,5 milijardi eura.
U sporazum su ugrađeni i zaštitni mehanizmi koji štite više od 350 europskih prehrambenih proizvoda koji su trenutno zaštićeni oznakom geografske izvornosti unutar europskog zakonodavstva.
