Prema trenutnim anketama koje provode sve relevantne američke rejting agencije, Joe Biden uvjerljivo vodi ispred Donalda Trumpa (oko 10% prednosti na nacionalnoj razini).
Odbrojavanje je gotovo završilo. Uskoro ćemo saznati tko će postati (ili ostati) novi (ili stari) predsjednik SAD-a. Iza nas je vrlo vjerojatno jedna od najneobičnijih i najpolarizirajućih predsjedničkih kampanja koja je počela još polovicom 2019. godine kad je preko 20 kandidata ušlo u utrku za osvajanjem nominacije Demokratske stranke za predsjedničke izbore. Neupitno je da ćemo ove izbore, iz ovog ili onog razloga, pamtiti još jako, jako dugo.
Neki strahuju da bi ovi izbori mogli označiti početak kraja američke demokracije kakvu poznajemo. Naime, više od 40% Amerikanaca se u jednom istraživanju izjasnilo da neće (ili da nisu sigurni da hoće) prihvatiti pobjedu kandidata za kojeg nisu glasali. Vatru dodatno potpiruje aktualni predsjednik Trump koji je sam u nekoliko navrata izjavio da u slučaju Bidenove pobjede ne namjerava samo tako odstupiti s funkcije.
Dopisno glasanje
Takvu poziciju Trump opravdava činjenicom da se na ovim izborima zbog straha od pandemije koronavirusa znatno povećao broj dopisnih glasova (više od 90 milijuna Amerikanaca već je glasalo) koje Trump smatra neregularnim te ove izbore unaprijed naziva namještenima. S obzirom da će ti dopisni glasovi bitno usporiti proceduru prebrojavanja glasova (bitno je da su glasovi poslani do izbornog dana, čak i ako stignu nakon završetka samih izbora), postoji mogućnost da u izbornoj noći temeljem glasova birača koji su glasali uživo na biračkom mjestu u vodstvu bude jedan kandidat, ali da kroz koji dan saznamo da je zbog dopisnih glasova pobjedu ipak odnio drugi kandidat.
Takva se situacija ponajviše odnosi na Pennsylvaniu, Michigan i Wisconsin u kojima se dopisni glasovi ne smiju početi prebrojavati prije zatvaranja birališta (za razliku od Arizone ili North Caroline). Samim time, puno će brže ići prebrojavanje glasova danih uživo, koji bi trebali debelo ići na ruku Trumpu, u odnosu na dopisne glasove, koji bi trebali maksimalno pogodovati Bidenu. Posljedično, moguće je zamisliti da temeljem rezultata objavljenih u izbornoj noći Trump proglasi izbornu pobjedi i odbije prihvatiti sve dopisne glasove pristigle i prebrojane nakon toga govoreći kako su namješteni.
Svi se nadaju da će ipak prebrojavanje glasova ići prilično brzo upravo kako bi se onemogućio prethodno spomenuti scenarij. Iz izbornih komisija najavljuju, također, da će jednakim tempom obrađivati dopisne glasove i one dane uživo kako se u javnost ne bi odaslala pogrešna i nerealna slika o izbornom rezultatu. Bez obzira na to, na službenu objavu konačnih rezultata izbora, pogotovo ako situacija u nekim saveznim državama bude iznimno tijesna, mogli bismo čekati i preko tjedan dana.
Hoće li ankete ponovno pogriješiti?
Prema trenutnim anketama koje provode sve relevantne američke rejting agencije, Joe Biden uvjerljivo vodi ispred Donalda Trumpa (oko 10% prednosti na nacionalnoj razini). Moguće je da ankete griješe. Na kraju krajeva, nisu li pogriješile 2016. godine? Jesu, i to poprilično, ali ne treba zaboraviti da su svugdje konačni rezultati izbora bili na razini statističke pogreške u odnosu na iste te ankete. Ovog puta prednost koju uživa Biden puno je veća od one koju je Hilary Clinton imala ispred Trumpa 2016. godine.
U oči također upada da Biden u anketama vodi pojedinačno u svakoj od tzv. Battleground States (države bojišnice) u kojima će se odlučivati tko će biti idući američki predsjednik. Naravno, anketna istraživanja tradicionalno pogoduju Demokratima jer su njihovi birači skloniji se izjasniti u njima, negoli su to birači Republikanske stranke, posebice otkad joj je Trump na čelu, ali ne treba zbog toga u potpunosti zanemariti ankete i odbaciti sve podatke koje zahvaljujući njima posljednjih tjedana dobivamo.
Vrijedi, stoga, detaljno proći stanje u svakoj od tih Battleground Statesa i napraviti predikciju koji kandidat će na izborni dan pobijediti u kojoj državi. U nastavku teksta navest će se koji kandidat ima više šanse za pobjedu i kolika je po prilici ta šansa. Te šanse, ustvari, projekcija su redakcije Planet.hr nastale analiziranjem anketa, trendova, socioekonomskog i demografskog stanja u pojedinim saveznim državama.
IZVOR: 270towin
Arizona (Biden, 60% šanse za pobjedu)
Arizona je, kao i sve niže navedene savezne države, 2016. godine otišla u Trumpov tabor. Radi se o tradicionalnoj republikanskoj utvrdi koja zbog promjene demografske strukture i sve većeg broja Latinoamerikanaca (sklonih Demokratskoj stranci) polako, ali sigurno, prelazi Demokratima. 11 elektorskih glasova koliko donosi pobjeda u ovoj državi, moglo bi se pokazati ključnim za Bidenovu konačnu pobjedu.
Florida (Trump, 52% šanse za pobjedu)
Tko osvoji Floridu, osvaja izbore. To nepisano pravilo vrijedi još od 1992. godine, ali ovaj put bi se moglo dogoditi da ipak ne bude tako. Ukoliko Biden, koji u anketama vodi i u ovoj državi, osvoji Floridu, neupitno je da će osvojiti i same izbore. Ako, s druge pak strane, Trump osvoji Floridu, pred njim je i dalje dugačak put do eventualne pobjede. 29 Floridinih elektora su, stoga, neophodni Trumpu želi li zadržati ikakve šanse za pobjedu na izborima.
Georgia (Trump, 52% šanse za pobjedu)
Može li Georgia otići Demokratima? Pitanje je to koje se sve snažnije i snažnije postavlja protekle četiri godine. Trendovi dokazuju da sve ide u tom smjeru i Georgia bi mogla, prije ili kasnije, postati, ustvari, demokratska sigurna zona, ali izgleda da ovi izbori ipak neće biti ti. Iako Biden prema anketama osvaja i ovu državu, republikanski guverner Brian Kemp daje sve od sebe da onemogući dopisno glasanje te da maksimalno oteža biračku registraciju velikom broju Afroamerikanaca koji namjeravaju glasati za Bidena. Zbog toga bi 16 elektora iz ove države ipak moglo otići Republikanskoj stranci i Donaldu Trumpu.
Iowa (Trump, 60% šanse za pobjedu)
Iako je i u Iowi jedno vrijeme Biden prema anketama bio u vodstvu, čini se da posljednja istraživanja ipak blagu prednost daju Trumpu. Ako san o pobjedi želi održati živim, 6 elektorskih glasova iz Iowe Trumpu su apsolutni imperativ.
Maine, distrikt 2 (Biden, 70% šanse za pobjedu)
Maine je, uz Nebrasku, jedina savezna država koja svoje elektore ne dodjeljuje u potpunosti po principu winner takes it all. 2 elektora dodjeljuje temeljem pobjede na razini cijele države, a po 1 elektora dodjeljuje temeljem pobjede u distriktu (Maine ima 2 distrikta). I dok je jasno da Biden osvaja 3 od 4 elektora, za četvrtog se u 2. distriktu trebala voditi prava bitka (Trump je 2016. godine pobijedio u tom distriktu), ali izgleda da od toga neće biti ništa te će Biden osvojiti sva 4 elektora Mainea.
Michigan (Biden, 65% šanse za pobjedu)
Michigan se, uz Pennsylvaniu i Wisconsin, pokazao ključnima za Trumpovu pobjedu 2016. godine. Te tri savezne države uglavnom prate jedna drugu i u pravilu su bile demokratske utvrde (nazivalo ih se zato Blue Wall, tj. plavi zid), ali vremena su se promijenila i sada se radi o vrlo kompetitivnim državama. Ipak, od sve tri navedene države Michigan bi trebao biti najmanje zanimljiv te bi Biden suvereno mogao uzeti 16 elektora na raspolaganju u toj državi.
Nebraska, distrikt 2 (šanse 50/50)
Glasanje u Nebraski funkcionira po istom principu kao i u Maineu, uz jedinu razliku što Nebraska ima sveukupno 5 elektora, odnosno 3 distrikta. Distrikt br. 2, koji obuhvaća najveći grad Nebraske, Omahu, najnapetiji je distrikt u ovoj, inače vrlo republikanskoj državi. Trump osvaja sigurno 4 od 5 elektora u Nebraski, ali treba mu svih 5 ukoliko želi poslati poruku da je konkurentan na ovim izborima. Iako je u anketama za ovaj distrikt Biden u blagoj prednosti, Trump bi ipak mogao pobijediti i u Omahi, kao što će zasigurno u ostatku Nebraske.
North Carolina (šanse 50/50)
Biden konstantno vodi u anketama za osvajanje 15 elektorskih glasova u North Carolini. Iako ta prednost nije pretjerano velika (vrti se to od jednog do najviše četiri postotna poena), konzistentnost bi se mogla pokazati ključnom. Trump se nada ipak velikom odazivu na sam izborni dan koji bi preokrenuo prednost koju je Biden zasigurno ostvario dopisnim glasovima. Svakako pratite North Carolinu, s obzirom da bi se mogla ispostaviti kao najnapetija država u konačnici.
Ohio (Trump, 55% šanse za pobjedu)
Trump neupitno želi pobijediti na ovim izborima, a da bi to i ostvario mora pod svaku cijenu osvojiti 18 elektorskih glasova iz države Ohio. Biden u anketama za Ohio stoji dobro, rekli bi neki čak i iznenađujuće dobro, ali čini se da bi demokratska pobjeda u Ohiu u ovom trenutku ipak bila previše.
Pennsylvania (Biden, 55% šanse za pobjedu)
Ovo je država koja će, najvjerojatnije, odlučiti idućeg predsjednika. 20 elektora Pennsylvanie mogu, kako sada stvari stoje, otići i Trumpu i Biden, ali čini se da je demokratski kandidat ipak bliže pobjedi. To ne treba čuditi, uzme li se u obzir da je Biden rođen i odrastao upravo u ovoj saveznoj državi. Isto tako, ovo je savezna država čije bismo konačne rezultate mogli najduže čekati.
Texas (Trump, 60% šanse za pobjedu)
Trump će osvojiti Texas, iako su primjetne promjene demografskih trendova koje strašno pogoduju Demokratskoj stranci, ali još je ipak preuranjeno govoriti o demokratskom Texasu. Za četiri godine, doduše, nije uopće isključeno. 38 elektora iz Texasa, stoga, odlaze Trumpu, iako, neka vas ne iznenadi razlika između dva kandidata koja bi mogla biti tek dva ili tri postotna poena.
Wisconsin (Biden, 52% šanse za pobjedu)
Od tri savezne države Blue Walla, Trump je Bidenu najbliži u Wisconsinu. Možda je to zato što je Vrhovni Sud te države, inače s konzervativnom većinom, donio niz kontroverznih odluka koje bi potencijalno mogle rezultirati suzbijanjem glasanja, ali čini se da će usprkos tome Biden ipak uzeti za sebe Wisconsinovih 10 elektora.
IZVOR: 270towin
Pogledajte još:
Ovdje možete preuzeti našu aplikaciju!
