Svjetsko gospodarstvo na putu nove recesije – Hoće li nam se ponoviti 2008.?

Geopolitičke napetosti ostavile su traga na globalnoj ekonomiji. Američko – kineski trgovinski rat, Brexit, napetosti u naftom bogatoj Venezueli i Bliskom Istoku nužno su proizveli štetan utjecaj na globalna ekonomska kretanja. Višegodišnji globalni ekonomski rast bliži se svom kraju dok sve veći broj ekonomista predviđa novu ekonomsku recesiju krajem ove ili početkom iduće godine. Sjećanja na krizu 2008. pozivaju na oprez.

Globalni politički sukobi pojačali bojazan od ekonomske krize

Polako se akumuliraju ekonomske posljedice međunarodnih napetosti iz 2018. godine. Američki protekcionizam i objava carinskog rata svijetu, a prvenstveno ekonomskom divu Kini, neriješen „razvod“ Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije te jačanje populista i kriza u naftom bogatim područjima nužno su utjecali na slabljenje globalne ekonomske aktivnosti.

Najveću pažnju ipak plijeni sukob dva najveća ekonomska diva – SAD i Kine čiji bi ulazak u recesiju pokrenuo domino efekt koji bi se prelio na sva ostala gospodarstva. To se posebice odnosi na Kinu čiji je dugogodišnji dvocifreni rast značajno usporen što je rezultiralo sve češćim i izdašnijim financijskim injekcijama centralne banke. Iz tog razloga dio analitičara smatra da je Kina „tempirana bomba“ koja bi mogla svjetsko gospodarstvo povući u novu recesiju.

U Europskoj uniji najveća bojazan od recesije

Povijesni izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU značajno je utjecao na ekonomsko ozračje u jedinstvenoj carinskoj uniji 27 zemalja.  Iako je neminovno da će veće probleme oko „razvoda“ imati Ujedinjeno Kraljevstvo, odlazak jedne od najmoćnijih ekonomija Europe ne može proći bez posljedica za uniju. Ako tome pridodamo službeni ulazak Italije u recesiju, trećeg najmoćnijeg gospodarstva EU, strah od razlijevanja krize diljem unije je sasvim opravdan.

Čini se da i Njemačka, kao najmoćnije gospodarstvo EU i lokomotiva njenog razvoja također gubi zamah. Godine suficita nasljeđuju procjene prvog proračunskog deficita u bližoj budućnosti. Uzmemo li u obzir jačanje populističkih opcija koje se aktivno opiru fiskalnoj i monetarnoj kontroli unije i njene centralne banke,razumno je  smanjene očekivane stope rasta s 1.9 na 1.3. za ovu godinu.

Ima li nade?

Traumatična iskustva iz 2008. stvorile su strah od samog spominjanja recesije. No usporenje privrednog rasta i pad privredne aktivnosti, važnih sastavnica same recesije nisu neuobičajena pojava, nego ciklus koji se redovno ponavlja nakon određenog razdoblja rasta.

Također vodeće međunarodne institucije izvukle su pouke iz prethodne recesije te je stvoren niz alata i instrumenata koji bi trebali spriječiti devastirajuće posljedice nove recesije koja će se neminovno dogoditi. No napetost između dva ekonomska diva i potencijalan rast cijena nafte ipak unose dozu nesigurnosti kakva nas ekonomska budućnost čeka.


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije