Uskoro bi nas mogli preskočiti i Albanija, Armenija, Azerbejdžan i Crna Gora, koje su ove godine napredovale za dvije do četiri pozicije
Konkurentnost već godinama nije jača strana Hrvatske, a s obzirom na to da stagnira i ne postaje bolja, prestigle su je sve tranzicijske zemlje te i Srbija ove godine.
Hrvatska se na novoj rang-listi indeksa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma našla na 68. mjestu, a Srbija je napredovala za pet mjesta pa se nalazi na 65. poziciji.
Uskoro bi nas mogli preskočiti i Albanija, Armenija, Azerbejdžan i Crna Gora, koje su ove godine napredovale za dvije do četiri pozicije, od 69. do 76. mjesta. Za razliku od njih, Hrvatska je otišla dva koraka unazad i nalazi se iza Južnoafričke Republike, Gruzije i Srbije.
Od Hrvatske su bolji i Kazahstan, Rumunjska, Bugarska, Poljska i Slovenija, piše Slobodna Dalmacija
Češka je najbolje rangirana od tranzicijskih zemalja, a nalazi se na 29. mjestu ljestvice 140 zemalja Svjetskog gospodarskog foruma za ovu i sljedeću godinu.
Najkonkurentniji je SAD
Među zemljama koje ostvaruju 99 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i u kojima živi 94 posto svjetske populacije, najkonkurentniji je SAD, a prate ga Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska.
Ekonomist Damir Novotny ističe da postoji niz razloga zbog kojih smo u redu zemalja s niskom konkurentnošću. Ukazuje na to da je tranzicijski proces kod nas zaustavljen negdje početkom krize i nijedna Vlada od tada nije nastavila s promjenama u ekonomskom sustavu niti je provela reforme koje bi poticale domaće i inozemne investicije i omogućile razvoj poduzetništva.
Na nužnost donošenja dugoročne vizije i jasne sektorske strategije te provođenja reformi ukazuje i Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost koje je partner Svjetskog gospodarskog forume i koje sudjeluje u izradi izvješća globalne konkurentnosti.
“Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak. Na svim čimbenicima u društvu je odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka”, smatra Mudrinić.
Metodologija mjerenja konkurentnosti je ove godine promijenjena pa nova rangiranja više ovise o brojčanim statističkim pokazateljima, a manje o percepciji. Kako bi se rezultati rangiranja mogli usporediti s prethodnom godinom, Svjetski gospodarski forum je izračunao pozicije svih zemalja za prošlu godinu prema novoj metodologiji pa je Hrvatska prošle godine bila 66., a ove godine je nazadovala za dva mjesta zbog napretka Srbije i Gruzije.
Slabosti i prednosti Hrvatske
Hrvatska je slaba kad su u pitanju efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova, lakoća zapošljavanja radne snage i sklonost prema poduzetničkim rizicima.
Prednosti su mogućnost utjecaja dioničara na korporativno upravljanje, razlika između udjela kredita privatnom sektoru u BDP-u i dugoročnog trenda te stopa elektrifikacije.
