Za naftu se u sedamdesetima mislilo da će biti previše skupa za smrtnike, a njena cijena već godinama vrtoglavo raste i pada. Što je ustvari određuje?
Cijene nafte na svjetskim tržištima opet su porasle prošloga tjedna i tako dosegnule najviše razine od polovice studenog prošle godine, ali rekordna proizvodnja u SAD-u ipak je onemogućila još veći rast.
Cijena barela prošlog je tjedna na londonskom tržištu porasla za 1,3 posto, na 67,12 dolara, a na američkom je tržištu barel poskupio za tri posto, odnosno na 57,25 dolara.
Cijene nakon poskupljenja od utorka izgledaju ovako, prosječna cijena benzina sada iznosi 22 lipe više, odnosno 9,86 kn po litri, a cijena dizela porasla je za 12 lipa pa sada u prosjeku iznosi 9,85 kn po litri.
Što utječe na cijenu nafte?
Povijesno gledano, postoji nekoliko čimbenika koji utječu na cijenu nafte. Neki od njih su trošak eksploatacije, odnos ponude i potražnje i geopolitički rizik do kojeg dolazi kad postoji opasnost od rata u nekom važnijem naftnom području.
Međutim, postoje i dva dodatna faktora koja će u budućnosti značajno utjecati na cijenu, a to su unaprjeđenje tehnologije i spuštanje troškova eksploatacije nafte iz škriljevca.
Analitičar Jim Williams iz WTRG Econoimcsa smatra da su spomenuta dva čimbenika već postavila gornju granicu cijene nafte i da će ona teško biti prijeđena, osim u slučaju krize, te rata ili revolucije u nekoj od zemalja koje su glavni proizvođači nafte.
On smatra kako će do 2025. godine gornja granica cijene prvenstveno biti određena eksploatacijom i troškom crpljenja nafte iz škriljevca i drugih geoloških formacija.
Područja u kojima se nafta dobiva iz škriljevca razmjerno se brzo iscrpljuju, a kada cijena padne na, primjerice, 30 dolara po barelu i tako se zadrži neko vrijeme, nove bušotine se uopće ne rade. U tom slučaju, devet mjeseci kasnije dolazi i do pada ponude.
Niske cijene nafte ne utječu na produkciju u postojećim bušotinama, ali proizvodnja je već nakon prve godine obično manja za 50 posto. Da bi se zadržala razina proizvodnje jedino rješenje je stalno otvarati nove bušotine, a to je s niskom cijenom nemoguće.
Trošak eksploatacije nafte iz škriljevca u SAD-u je prema statističkim podacima iznosio 23,35 dolara po barelu dok, na primjer, trošak vađenja jednog barela nafte u Rusiji iznosi 19, a u Saudijskoj Arabiji 9 dolara. Williams upozorava kako se tehnologija ipak unaprjeđuje i taj način postaje sve jeftiniji – trošak takve eksploatacije smanjio se za 30 posto samo od sredine 2014.
Predviđanja za sljedećih nekoliko godina
Do naglog skoka cijene nafte mogli bi dovesti nemiri i potencijalne revolucije koje bi također mogle dugoročno poremetiti ponudu. Osim toga, američka nalazišta nafte u škriljevcu bit će iscrpljena, a procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi najranije 2025. godine.
Prema nekim predviđanjima, globalna potrošnja nafte dramatično će padati u godinama koje dolaze, potražnja bi se do 2024. godine trebala prepoloviti i pasti na samo 0,8 milijuna barela dnevno, a Fitch Ratings procjenjuje kako bi globalna potražnja nafte 2030. godine mogla dostići svoj vrhunac i nakon toga početi padati.
