Priprema banaka za novo zaduženje države za refinanciranje starih dugova
Kuna i dalje jača u odnosu na euro što pokazuje pad tečaja na 7,38 kuna za euro. Hrvatska narodna banka intervenirala je tako što je otkupila 320,5 milijuna eura po tečaju od 7,39 i stvorila 2,37 milijardi kuna, sve kako bi spriječila rast kune. Na počeku godine HNB je prvi put intervenirao i ubacio u sustav 3 milijarde novih kuna. Jačanje kune pogodna je za dužnike uz valutnu klauzulu. S druge strane, nepovoljno je za izvozni sektor koji se ionako izjasnio za stabilan tečaj.
Pitanje je koji su pravi razlozi jačanja kune, odnosno slabljenja eura. Iz HNB-a govore da je riječ o sezoni i uobičajenom priljevu deviza turista. Moglo bi se reći da je to očiti razlog jačanja s obzirom na dosadašnji uspjeh predsezone. Prema pisanju Novog lista, neslužbeno se doznaje kako je pravi razlog priprema banaka za novo zaduženje države za refinanciranje starih dugova.
HNB je prošle godine intervenirao pet puta i kreirao 7 milijardi kuna
Ministar financija Zdravko Marić je najavio da će krajem drugog kvartala ove godine doći do ponovnog zaduženja na stranom i domaćem tržištu. Plan je prikupiti sredstva za refinanciranje duga koji dolazi na naplatu u lipnju. Stanje u javnim financijama se stabiliziralo i država je izašla iz dvojnog deficita. Zbog toga su kamate iznimno niske, a stari dug se pokušava refinancirati novim, povoljnijim.
Stalno možemo čuti kako je sustav iznimno likvidan i kako u njemu postoje viškovi koji se penju do 28 milijardi kuna. Ti viškovi ne utječu na tečaj, nego HNB mora intervenirati kako bi spriječio daljnji rast domaće valute. Radi se o viškovima u kunama koji se nalaze na računima banaka koje ne koriste za kreditiranje ili poticaj gospodarske aktivnosti. Ekspanzivna monetarna politika ne može utjecati na njihovo prebacivanje u realni sektor pa se mora tiskati dodatan novac radi stabilnosti tečaja.
HNB je prošle godine intervenirao pet puta na deviznom tržištu kupovinom deviza od komercijalnih banaka i otkupila 946 milijuna eura. Time je kreirano čak 7 milijardi kuna. Realni sektor od toga i nije imao neke koristi jer ekonomija usporava.
