Kriza dolazi?

kriza, ekonomija, financije
https://pixabay.com/illustrations/financial-crisis-stock-exchange-544944/

Kuca li nova kriza na vrata? Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić samouvjereno izjavio je početkom godine kako Hrvatskoj ne prijeti recesija.

Izjava je dana u veljači, a sada u kolovozu svjedoci smo napetog trgovinskog rata SAD-a i Kine, usporavanja njemačkog gospodarstva koje je na rubu recesije, a u hrvatskim medijima sve su češći članci koji upozoravaju na krizu ili nude savjete kako preživjeti krizu. Nešto se očito događa!

Prosudbama hrvatskih političara o krizi ne treba vjerovati. Ivo Sanader je zbog održavanja parlamentarnih izbora 2007. godine sramotno uvjeravao javnost kako nas kriza neće pogoditi i onda je nakon pobjede HDZ-a tek u studenom 2008. priznao da smo “u banani”.

Pošto u ovom trenutku slijede predsjednički i parlamentarni izbori, treba biti na oprezu jer ne postoji političar u Hrvatskoj koji bi realnim izjavama o stanju gospodarstva htio pokvariti kampanju svoje stranke.

I odjednom kriza

Slom tržišta hipotekarnih kredita u SAD-u tijekom ljeta 2007. navodi se u stručnoj literaturi kao početak financijske krize. U godinama koje su prethodile krizi, banke u SAD-u ublažuju uvjete za podizanje stambenih kredita klijentima slabije platežne moći i iste ugovore investicijske banke kupuju ili prodaju na sekundarnom tržištu.

Postoji podatak kako je gotovo petina ovakvih kredita bila prisutna na tržištu tijekom 2005. i 2006. godine. Širenjem krize tijekom 2008. počinju prvi krahovi – investicijska banka Bear Stearns i financijska korporacija Lehman Brothers. Ostale financijske institucije koje su imale veze s hipotekarnim zajmovima isto tako počinju imati velike probleme.

Uvijek se javnost pita kako se kriza iz SAD-a mogla proširiti u Europu

Slobodno i neregulirano financijsko tržište bilo je zajednički faktor krize jer je isti oblik “nediscipline” na njemu vladao i u Europi. Europske banke su također kupovale rizične financijske pakete i imale isti modus operandi kada se govori o financiranju hipotekarnih kredita.

Primjer Grčke iz tog razdoblja mnogo govori o lakomislenosti država eurozone među kojima je vladao stav kako sve članice mogu snositi identične kreditne rizike. Tržište se, nažalost, nije uspjelo samo regulirati i uslijedila je kriza koja je iznenađujuće pokazala kako su američke i europske financijske institucije mnogo jače povezane nego što mislimo.

Zanimljivo je da je još u kolovozu 2007. francuska banka BNP Paribas objavila zamrzavanje svoja tri investicijska fonda, a odmah nakon toga Europska središnja banka dala je 131 milijardu dolara za održavanje likvidnosti.

Financijska kriza jasno je pokazala da se vrlo lako može globalno proširiti i da banke u svojim bilancama imaju mnogo više rizične imovine nego što se zna.

Hrvatska u krizi

Unatoč Sanaderovim obećanjima, Hrvatska je već u prvoj polovici 2008. osjetila prve znakove krize. Gospodarski rast zaustavio se, smanjila se potrošnja i pala je proizvodnja. BDP pao je za više od 6 posto, a kućanstva su snažno osjetila početak krize jer je tijekom 2008. njihova potrošnja pala za 10 posto.

Iako učinak financijske krize s današnje pozicije može djelovati apstraktno, brojke pokazuju kako su građani tada počeli mnogo opreznije raspolagati sa svojim kućnim budžetima.

Trgovine na malo su u nekim periodima krize bilježile pad od 15 do 20 posto, trgovina motornih vozila je bila pala za gotovo 60 posto, trgovina kućanskim aparatima za 20 posto, potrošnja alkohola smanjena je za 33 posto, a potrošnja kruha, peciva i tjestenine porasla je za skoro 20 posto kao pokazatelj prehrambenih navika u vremenima pada standarda. (izvor: jutarnji.hr)

Krizu su najgore osjetili oni koji su gotovo preko noći ostali bez posla. Broj nezaposlenih u samo 10 mjeseci (od studenog 2008. do rujna 2009.) porastao je za malo manje od 20 000. Pošto je kriza u Hrvatskoj trajala 6 godina, može se doći do zaključka da je u tom razdoblju izgubljeno između 150 i 200 tisuća radnih mjesta.

Hrvatska je tek u posljednjem tromjesečju 2014. osjetila rast BDP-a od 0,3 posto i krenula prema izlasku iz recesije.

Trenutno najviše zabrinjava činjenica da smo period “dobrih” godina nakon krize propustili i nismo učinili potrebne strukturne reforme.

Hrvatska se i dalje oslanja samo na turizam, a ostali sektori se zanemaruju.

Nastupi li nova kriza, oporavak našeg gospodarstva zbog nedostataka radne snage bit će dugotrajan.

Izvori:

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/poslodavci-proizvoditi-i-hitno-motivirati-gradane-da-trose/2866406/

http://ideje.hr/financijska-kriza-iz-2008-stvorila-je-novi-financijski-poredak-ovisnost-svijeta-o-americkoj-administraciji-je-porasla/