U najgorem položaju su poduzetnici u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj
Odlučite li se na stambeni kredit otplaćivat ćete ga po višoj kamatnoj stopi nego građani u većini zemalja eurozone. Bolje od Hrvata prolaze Slovaci, Francuzi i Talijani i to za dva posto manju kamatu za isti kredit. Slovaci mogu dobiti dugoročni kredit, s dospijećem duljim od 10 godina po kamatnoj stopi od 1,67 posto u odnosu na 3,51 u Hrvatskoj.
Tih 3,51 posto ipak je veliki pomak od nepovoljnih 4,77 posto na stambene kredite od prošle godine. Povoljnije uvjete tada je imalo šest zemalja srednje i istočne Europe. Ove godine, prema podacima HNB-a, povoljnije uvjete od Hrvatske imaju Slovačka, Estonija i Slovenija.
Što se tiče poduzetnika, u najgorem položaju su poduzetnici u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Kamatna stopa za kredit do milijun eura na rok do godinu dana u navedenim zemljama kreće se od 3,91 posto u Hrvatskoj do 4,18 u Rumunjskoj. U povoljnijem su položaju poduzetnici u Češkoj, gdje je kamatna stopa za takav kredit 2,27 posto, ali u eurozoni.
Razlika između kamatne stope po kojoj Hrvati štede novac u banci i one po kojoj dobivaju stambeni kredit je 3,87 posto, pokazuju podaci HNB-a. Razlika između tih kamatnih stopa, veća je samo u Mađarskoj i Bugarskoj, dok u Slovačkoj iznosi 1,39 posto. Hrvatske banke su u posljednjih nekoliko godina smanjile troškove zbog loših kredita i gubitaka na konverziji kredita u francima kroz smanjivanje izdataka za kamate na štednju.
Na rizičnost Hrvatske utjecala je kriza koja je započela 2008. godine, s kojom je došlo i do porasta dugoročnih kamatnih stopa
Razlog za skuplje kredite u odnosu na eurozonu je rizičnost Hrvatske, posebno nakon krize. To je ujedno i najčešći faktor koji utječe na visinu kamatne stope. Osim toga tu su regulatorni troškovi i rizik klijenata. U svakoj zemlji su ti faktori drugačije zastupljeni. U zemljama srednje i istočne Europe kao što su Litva, Estonija, Bugarska i Poljska, kamate skaču i do 5,6 posto.
Na te faktore bi se moglo utjecati povećanjem kreditnog rejtinga i smanjenjem premije na rizik zemlje. Čak se govori kako bi upravo uvođenje eura moglo imati pozitivnog učinka na visinu kamatne stope.
Na rizičnost Hrvatske utjecala je kriza koja je započela 2008. godine, s kojom je došlo i do porasta dugoročnih kamatnih stopa, dok se to nije dogodilo u starijim članicama EU jer su bile donekle zaštićene od krize zbog članstva u monetarnoj uniji.
Primjerice, U Češkoj se mogu dobiti krediti kao u eurozoni, unatoč tome što i dalje koriste nacionalnu valutu, a za to postoje mnogi faktori. Javni dug iznosi 29 posto BDP-a. Također, i dalje bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji koja iznosi 2,9 posto. Zbog dobrih uvjeta na tržištu rada došlo je do rasta plaća, a dostupni su i jeftini krediti što je utjecalo na rast u cijenama nekretnina. Gotovo preniske kamatne stope u ovoj zemlji postale problematične, a moglo bi doći i do ugroze bankarskog sustava.
Do poboljšanja bi moglo doći sa smanjenjem regulatornih troškova za banke s primjenom instrumenata Europske središnje banke. Također, uvođenje eura bi moglo dovesti do znatnih smanjenja kamatnih stopa i približiti onima u eurozoni. Primjer Češke pokazuje da prelazak na euro nije rješenje te je moguće i dalje koristiti nacionalnu valutu i imati kamatne stope slične onima u eurozoni.
Izvor: Jutarnji.hr
