Javni dug je u proteklih pet godina narastao za više od 50 milijardi kuna, na trenutnih 281 milijardu, koliko iznose dugovi središnje države, poduzeća u vlasništvu države, jedinica lokalne samouprave itd.
Sve to utječe na život običnih građana. Grubo rečeno, veći javni dug za građane znači veće poreze i manje šanse za pronalazak posla, a veće inozemno zaduženje znači lošiju sliku kod investitora i rejting agencija, manju otpornost šokove… pa je vijest o smanjivanju inozemnog i javnog duga dobra, iako stanovništvo neće imati pretjerane koristi od nje, ali će utjecati na gospodarstvo pa samim tim i na građane.
Bruto inozemni dug Hrvatske je koncem ožujka u odnosu na isti mjesec prošle godine bio manji za 3,2 milijarde kuna ili 7,4 posto i pao je na 82 posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno 40,6 milijardi eura, što je razina inozemnog zaduženja koju su država, poduzeća i banke imali prije 10 godina, kada je inozemni dug iznosio 84 posto tadašnjeg BDP-a ili 40,6 milijardi kuna.
Glavni ekonomist OTP Splitske banke Zdeslav Šantić podsjeća da se ne tako davno Hrvatskoj prognoziralo da će zbog visine inozemnog duga biti kao Argentina, ali taj se inozemni dug već duže vrijeme smanjuje i to je dobra vijest.
Inozemni dug će se i ove godine smanjivati
Šantić objašnjava kako će se inozemni dug ove godine nastaviti smanjivati i zbog utjecaja Agrokora te otpisa inozemnih kredita, a kada se govori o nižoj razini inozemnog duga, ona posredno utječe na cijelo gospodarstvo i pozitivno djeluje na percepciju inozemnih investitora i rejting agencija.
Smanjuje se i javni dug, krajem ožujka je iznosio 281 milijardu kuna ili 76,2 posto BDP-a, dok je prije godinu dana bio veći za 11 milijardi kuna. Javni dug je krajem 2012. godine iznosio 230 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina je porastao za 51 milijardu kuna.
Šantić ističe da je pozitivno da se javni dug smanjuje jer bi njegov rast značio veće poreze u budućnosti, a onda i manje šanse za gospodarski rast i zapošljavanje.
Izvor: Slobodna Dalmacija
