Nakon što je država izmijenila Ovršni zakon i povećala iznos dijela plaće koji je zaštićen od ovrhe, banke su prilagodile kriterije za procjenu kreditne sposobnosti
Prošle su godine građani u prosjeku uzimali kredite od 78.000 eura na 20 godina, uz mjesečnu ratu otplate od 3000 kuna. Kako bi osigurao takve uvjete, dužnik je morao imati mjesečna primanja od otprilike 7000 kuna, bilo samostalno ili sa sudužnikom.
Situacija se u međuvremenu promijenila pa bi danas netko s takvom plaćom mogao dobiti kredit od maksimalno 50.000 eura, piše Večernji.
Otkad je država izmijenila Ovršni zakon i povećala iznos dijela plaće koji je zaštićen od ovrhe, banke su prilagodile kriterije za kreditnu sposobnost klijenata. Od ove godine, građanima koji zarađuju manje od prosječne hrvatske plaće smije biti ovršena samo četvrtina iste, a ne trećina kao prije. Posljedično su smanjeni iznosi rata za otplatu kredita, a građani s manjim primanjima teško će isposlovati kredit bez sudužnika.
Banke su na pitanje o procesu provjere kreditne sposobnosti uglavnom odgovorile da je postupak isti za sve građane. PBZ i Zagrebačka banka istaknule su da uz propisane zahtjeve HNB-a primjenjuju i individualan pristup pri procjeni sposobnosti, a iz RBA su poručili da i osobe čija su primanja manja od prosječnih mogu ostvariti pravo na kredit.
Erste banka predstavila je izračun za ostvarivanje prava na kredit na primjeru bračnog para koji zajedno ima 8000 kuna mjesečnih prihoda. Prije 2018. takav je par mogao dobiti kredit od 56.000 eura na 15 godina ili 85.000 eura na 30 godina, uz mjesečnu ratu od 3000 kuna. Od siječnja ove godine, pak, rata uz takva primanja ne bi smjela prelaziti 1860 kuna, pa bi uz otplatu na 15 godina mogli dobiti kredit od ‘samo’ 36.000 eura, ili 60.000 eura na 30 godina.
